Znanstvenici promatraju promjene u klimi na Zemlji u svakoj regiji i u cijelom klimatskom sustavu. Prema posljednjem izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) objavljenom nedavno, mnoge promjene uočene u klimi neviđene su u tisućama, ako ne i stotinama tisuća godina, a neke već pokrenute promjene – poput stalnog porasta razine mora – nepovratne su tijekom stotina do tisuća godina.
Međutim, snažno i trajno smanjenje emisija ugljičnog dioksida (CO2) i drugih stakleničkih plinova ograničilo bi klimatske promjene. Iako bi dobrobiti za kvalitetu zraka došle brzo, moglo bi proći 20-30 godina da se globalne temperature stabiliziraju. Prema izvješću IPCC-ove radne grupe I, Climate Change 2021: the Physical Science Basis, koje je u petak odobrilo 195 vlada članica IPCC-a , putem virtualne sjednice odobrenja koja je održavana više od dva tjedna, počevši od 26. srpnja.
Izvješće Radne skupine I prvi je dio Šestog izvješća o procjeni IPCC -a (AR6), koje će biti završeno 2022. godine.
“Ovo izvješće odražava izvanredne napore u iznimnim okolnostima”, rekao je Hoesung Lee, predsjednik IPCC -a. “Inovacije u ovom izvješću i napredak u znanosti o klimi koji odražava pružaju neprocjenjiv doprinos u klimatskim pregovorima i donošenju odluka.”
Brže zagrijavanje
Izvješće nudi nove procjene šanse za prelazak razine globalnog zatopljenja od 1,5 ° C u sljedećim desetljećima. Također otkriva da, osim ako ne dođe do neposrednog, brzog i opsežnog smanjenja emisije stakleničkih plinova, ograničavanje zagrijavanja na 1,5 ° C ili čak 2 ° C će biti izvan dosega.
Izvješće pokazuje da su emisije stakleničkih plinova iz ljudskih aktivnosti odgovorne za zagrijavanje od približno 1,1 ° C od 1850. do 1900. godine, te otkriva da se u prosjeku u sljedećih 20 godina očekuje da će globalna temperatura doseći ili prijeći 1,5 ° C zagrijavanja. Ova se procjena temelji na poboljšanim skupovima podataka promatranja za procjenu povijesnog zatopljenja, kao i napretku u znanstvenom razumijevanju odgovora klimatskog sustava na emisije stakleničkih plinova uzrokovanih ljudima.
“Ovo izvješće je provjera stvarnosti”, rekla je supredsjedateljica IPCC-ove Radne skupine I Valérie Masson-Delmotte. “Sada imamo mnogo jasniju sliku o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti koja je ključna za razumijevanje kamo idemo, što možemo učiniti i kako se možemo pripremiti.”
Svaka regija suočena je sa sve većim promjenama
Mnoge karakteristike klimatskih promjena izravno ovise o razini globalnog zatopljenja, ali ono što ljudi doživljavaju često je vrlo različito od globalnog prosjeka. Na primjer, zagrijavanje kopna veće je od globalnog prosjeka, a na Arktiku je više nego dvostruko veće.
“Klimatske promjene već utječu na svaku regiju na Zemlji, na više načina. Promjene koje doživljavamo povećat će se dodatnim zagrijavanjem”, rekao je Panmao Zhai, dopredsjedatelj Radne skupine I IPCC-a.
Izvješće predviđa da će se u sljedećim desetljećima klimatske promjene povećati u svim regijama. Za 1,5 ° C globalnog zatopljenja bit će sve veći toplinski valovi, dulje tople sezone i kraće hladne sezone. Na 2 ° C globalnog zatopljenja, ekstremi topline češće bi dosegli kritične pragove tolerancije za poljoprivredu i zdravlje, pokazuje izvješće.
No, ne radi se samo o temperaturi. Klimatske promjene donose više različitih promjena u različitim regijama – koje će se sve povećati s daljnjim zagrijavanjem. To uključuje promjene vlažnosti i suhoće, vjetrova, snijega i leda, obalnih područja i oceana.
Primjeri promjena:
- Klimatske promjene pojačavaju ciklus vode. To donosi intenzivnije oborine i s njima povezane poplave, kao i intenzivniju sušu u mnogim regijama.
- Klimatske promjene utječu na obrasce padalina. Na visokim geografskim širinama oborine će se vjerojatno povećati, dok se predviđa da će se smanjiti na velikim dijelovima suptropa. Očekuju se promjene monsunskih oborina, koje će varirati ovisno o regiji.
- U obalnim područjima vidjet će se kontinuirani porast razine mora tijekom 21. stoljeća, što će pridonijeti češćim i ozbiljnijim poplavama. Ekstremni događaji na razini mora koji su se ranije događali jednom u 100 godina mogli bi se događati svake godine.
- Daljnje zatopljenje pojačat će otapanje „vječnog leda“, gubitak sezonskog snježnog pokrivača, otapanje ledenjaka i ledenih ploča i gubitak ljetnog arktičkog morskog leda.
- Promjene na oceanu, uključujući zagrijavanje, češće zagrijavanje mora, zakiseljavanje oceana i smanjene razine kisika jasno su povezane s ljudskim utjecajem. Ove promjene utječu i na oceanske ekosustave i na ljude koji se na njih oslanjaju.
- Za gradove se neki aspekti klimatskih promjena mogu pojačati, uključujući toplinu (budući da su urbana područja obično toplija od njihove okolice), poplave zbog obilnih oborina i porast razine mora u obalnim gradovima.
Utjecaj čovjeka na prošlu i buduću klimu
“Desetljećima je bilo jasno da se klima na Zemlji mijenja, a uloga ljudskog utjecaja na klimatski sustav je neosporna”, rekla je Masson-Delmotte. Ipak, novo izvješće također odražava veliki napredak u znanosti o pripisivanju – razumijevanje uloge klimatskih promjena u intenziviranju specifičnih vremenskih i klimatskih događaja, poput ekstremnih toplinskih valova i obilnih padalina.
Izvješće također pokazuje da ljudski postupci još uvijek imaju potencijal odrediti budući tok klime. Dokazi upućuju da je ugljični dioksid glavni pokretač klimatskih promjena, čak i kad drugi zagađivači zraka također utječu na klimu.
“Stabilizacija klime zahtijevat će snažno, brzo i trajno smanjenje emisije stakleničkih plinova te postizanje neto nulte emisije CO2. Ograničavanje drugih zagađivača zraka, osobito metana, moglo bi imati koristi i za zdravlje i za klimu”, rekao je Zhai.
