Morski biolozi Louis, Carlos i Antonis ronili su u zaljevu Konos na Cipru naoružani harpunima i vodootpornim bilježnicama zbog lova na opasne predatore – morske paunove. Stručnjaci su toliko zabrinuti da je započela kampanja smanjenja njihovog broja.
Nakon Atlantika na istočnoj obali SAD-a te Kariba, ta riba egzotičnog izgleda i otrovnih bodlji, kojima uzrokuje izuzetno bolne ubode, danhas prijeti i invazijom u Sredozemlje. Izvorno je iz Indijskog oceana.
“Eksponencijalni rast morskog pauna u Sredozemlju je posljedica proširenja Sueskog kanala i sve viših temperatura samog mora”, pojasnio je Jason Hall-Spencer, profesor morske biologije sa Sveučilišta u Plymouthu. Hladnije vode zapadnog Sredozemlja su, tvrdi, zasad pošteđene najezde.
“Istočno Sredozemlje zato trpi invaziju”, tvrdi Demetris Kletou, voditelj Istraživačkog laboratorija za more i okoliš u Cipru.
Pilot projekt imena Relionmed kojeg financira LIFE, europski program zaštite bioraznolikosti ima za cilj Cipar pretvoriti u “prvu liniju obrane” od najezde ove invazivne životinje koja je, uz gubitak staništa i pretjeranu eksploataciju, među 5 najvećih uzroka smanjenja bioraznolikosti u svijetu, prema podacima Međunarodnog saveza za zaštitu prirode.
Morski paun je još od osamdesetih godina bio uzrok znatne štete na američkoj i karipskoj obali. Niz 7 manjih karipskih otoka potroši više od 10 milijuna eura svake godine zbog najezde.
Lokalne ribe su prilično lagan plijen za ovog sposobnog predatora. U 2 godine na zapadnom Atlantiku su smanjili brojnost 40 vrsta koraljnih riba za oko 65 posto. Zbog toga je i smanjen ulov ribe općenito.
Zbog toga se Sredozemljem, tom velikom biseru bioraznolikosti s oko čak 17 tisuća vrsta, širi panika od invazije ovog proždrljivca.
Ciparski su ribari zabrinuti i zato što su mnogi od njih već bili žrtve morskog pauna. Osim izuzetnih bolova, njegovi ubodi mogu također izazvati alergijske reakcije.
Inspirirani sličnim projektima u SAD-u, ljudi u projektu Relionmed žele organizirati i događaje, uključujući natjecanja u lovu harpunom, kojima će cilj biti smanjenje populacije morskih paunova te pronalazak ekonomskih inicijativa za ribare.
Kada bi kuhari naučili pripremati tu ribu, bez da se pritom nabodu na njegove brojne bodlje onda bi restorani mogli staviti morske paunove na svoje jelovnike, dok bi njihove kralježnice mogle također biti iskorištene za izradu nakita.
“Znamo da je u ovom trenu gotovo nemoguće zaustaviti invaziju”, zaključak je biologa Louis Hadjiannou.
“Cilj projekta nije istrebljenje, nego kontrola”, napomenuo je.
