Iako je od preleta svemirske sonde New Horizons u blizini Plutona u srpnju prošle godine otkriven cijeli niz zanimljivih činjenica o tom patuljastom planetu, čini se kako bi novo otkriće o postojanju velikog podzemnog oceana moglo zasjeniti gotovo sva prethodna otkrića.
Prve naznake o postojanju podzemnog oceana pojavile su se nedugo po preletu sonde, no sve do nedavno su ostale tek na razini nagađanja. Naime, čak su se i znanstvenici zapitali kako nebesko tijelo udaljeno gotovo 6 milijardi km od Sunca može imati vodu u tekućem stanju duboko ispod površine.
Plutonove ravnice (FOTO: NASA/New Horizons)
Zahvaljujući novom računalnom modelu, znanstvenici su otkrili kako bi površina Plutona obilovala naborima nastalim sažimanjem leda ispod površine. Sažimanjem leda?! Kako, pak, sad to? Naime, poznato je kako se zbog tzv. anomalije vode voda širi prilikom smrzavanja. Međutim, prilikom zamrzavanja vode na velikim dubinama nastaje tzv. led II, koji se ponaša potpuno drugačije od svog poznatijeg „rođaka“, sažimajući se u odnosu na tekuće stanje.
„Stvaranje leda II imalo bi za posljedicu sažimanje Plutona, a time i nastanak kompresijskih tektonskih obilježja na površini, otkrio je prof. Noah P. Hammond, jedan od suradnika na projektu, inače predavač na Brown University.
„Budući da na površini Plutona ima daleko više ravnih dijelova, bez ikakvih naznaka spomenutih kompresijskih obilježja, sve upućuje na činjenicu kako se led II nije formirao, pa je Plutonov podzemni ocean vjerojatno preživio sve do danas“, konstatirao je Hammond.
Pogled na Norgay Montes, Hillary Montes i Sputnik Planum (FOTO: NASA/Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory/Southwest Research Institute)
Međutim, postavlja se pitanje što Plutonov podzemni ocean održava tekućim? Pretpostavlja se kako je za navedeno odgovorna Plutonova jezgra, koja još uvijek proizvodi dovoljnu količinu topline. Ipak, to ne znači kako bi u navedenom oceanu moglo biti života, čak i onog najprimitivnijeg. Puno važnija spoznaja jest kako voda u tekućem stanju može postojati i na patuljastim planetima, mjesecima, pa čak i na većim planetima, a bez nužnog utjecaja plime i oseke.
„Sateliti plinovitih divova, kao što je to slučaj s Jupiterovim mjesecom Ganimedom, imaju podzemne oceane zbog utjecaja plime i oseke planeta. Za razliku od toga, čini se kako Pluton ima tekući ocean unatoč činjenici kako nije pod utjecajem velikog planeta“, otkrio je Conor Gearin, suradnik New Scientista.
Iako je riječ o važnom saznanju, ipak valja napomenuti kako će za konačnu potvrdu postojanja spomenutog oceana biti neophodno poslati sondu sposobnu probiti se duboko unutar Plutona.
Izvor: Geophysical Research Letters, arXiv.org
