Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Neuroznanost

Istraživanje o povezanosti neurona u mozgu otkriva upečatljive razlike između muškaraca i žena

Povezanost neurona u mozgu muškarca (gore) i mozgu žene (dolje). (Credit: Ragini Verma, Ph.D., Proceedings of National Academy of Sciences)

Novo istraživanje o povezanosti neurona objavljeno je u časopisu Proceedings of National Academy of Sciences i otkrilo je zapanjujuće razlike u neurološkoj povezanosti između muškaraca i žena, i tako podržalo popularne stereotipe o muškarcima i ženama.

Povezanost neurona u mozgu muškarca (gore) i mozgu žene (dolje). (Credit: Ragini Verma, Ph.D., Proceedings of National Academy of Sciences)

U jednom od najvećih istraživanju o povezanosti neurona u mozgu pojedinog spola, dr. Ragini Verma, profesorica na Odsjeku za radiologiju Sveučilišta Pennsylvania, i njezini suradnici pronašli su veću neurološku povezanost između prednjeg i stražnjeg dijela mozga i unutar jedne polutke mozga kod muškaraca. To sugerira da su muški mozgovi strukturirani tako da povezuju percepciju i koordiniranu akciju. Nasuprot tome, kod žena su naišli na veću povezanost između obje polutke mozga, što sugerira da njihove komunikacijske sposobnosti nastaju uz pomoć i analize i intuicije.

„Ove mape pokazuju stvarne razlike i komplementarnost arhitekture ljudskog mozga, koja nam pomaže da shvatimo da možda postoje određene neurološke baze zbog kojih su muškarci izvrsni u određenim zadacima, a žene u drugim”, kaže dr. Verma.

U prosjeku muškarci su bolji u učenju i izvedbi manualnih zadataka, poput biciklizma i davanja i razumijevanja uputa za smjer kretanja, dok žene imaju superiornu memoriju i društveno-kognitivne vještine, zbog čega su vještije u multitaskingu i donošenju odluka i rješenja nužnih za skupinu. Moglo bi se reći da imaju mentalistički pristup.

Prošla su istraživanja pokazala da postoje razlike između spolova, no nikad dosad se neurološka povezanost (čiji odnosi u raznim područjima mozga određuju nastanak određenih vještina) nije proučavala na ovaj način.

U istraživanju, dr. Verma s timom kojeg čine i profesor psihologije na Odsjeku za psihijatriju dr. Ruben C. Gur i profesorica psihijatrije, neurologije i radiologije dr. Raquel E. Gur, istražila je spolno-specifične razlike u povezanosti neurona u mozgu. Uzorak je činio 949 pojedinaca – 521 žensku osobu i 428 muških osoba, u dobi od 8 do 22 godine, i za slikanje mozga koristila se difuzijska magnetska rezonanca. Difuzijska magnetska rezonanca je tehnika slikanja koje se bazira na vodi i može pratiti istaknuto kretanja vlakana koja povezuju različite regije u mozgu.

Ovaj uzorak mladih ljudi promatran je u suradnji s Nacionalnim institutom na mentalno zdravlje (eng. National Institute of Mental Health), s Laboratorijem za istraživanje ponašanja mozga Sveučilišta Pennsylvania (eng. University of Pennsylvania Brain Behavior Laboratory) i s Centrom za primijenjenu genomiku Dječje bolnice Philadelphia (eng. Center for Applied Genomics at the Children’s Hospital of Philadelphia).

Znanstvenici su u tom istraživanju otkrili da žene iskazuju veću povezanost u supratentorijalnoj regiji, u kojoj se nalazi cerebrum, najveći dio mozga smješten između lijeve i desne polutke. Muškarci su pak iskazali veću povezanost unutar svake pojedine polutke. No, nasuprot tome, u dijelu mozga koji igra glavnu ulogu u motorici – cerebellumu , iskazana je veća povezanost unutar te polutke kod muškaraca u odnosu na žene. Te veze daju efikasan sustav koordinirane akcije, gdje cerebellum i korteks sudjeluju u premoštavanju između perceptivnih iskustava u stražnjem dijelu mozga i akcije u prednjem dijelu mozga. Veze u ženskom mozgu povezuju analitičko i sekvencionalno procesuiranje iz lijeve polutke sa spacijalnim, intuitivnim procesuiranjem iz desne polutke.

Autori su primijetili samo nekoliko spolnih razlika u povezanosti neurona kod djece mlađe od 13 godina, no razlike se povećavaju kod adolescenata starijih od 14 i mladih iznad 17 godina. Rezultati su u skladu sa Studijom ponašanja Penn, koja je prethodila ovom istraživanju, a koja je demonstrirala spolne razlike. Žene su imale bolje rezultate u područjima pažnje, govora i pamćenja lica, te na testovima socijalne kognicije. Muškarci su imali bolje rezultate na spacijalnom procesuiranju i senzomotoričkoj brzini. Te razlike najviše su se isticale u dobi od 12 do 14 godina.

„Začuđujuće je koliko su mozgovi muškaraca i žena zapravo komplementarni”, kaže dr. Ruben C. Gur. „Detaljne mape povezanosti neurona neće nam pomoći samo u razumijevanju načina na koji muškarci i žene misle, već će nam dati i detaljniji uvid u korijene neuroloških poremećaja, koji su često povezani sa spolom ( i to muškim).”

Sljedeće korake u ovom području istraživanja čine nova istraživanja o količini u kojoj su neuronske veze pojedinaca drugačije od prosjeka populacije, istraživanja o specifičnim neuronskim vezama koje su specifične za pojedini spol i one koje su zajedničke, te provjera slikanjem magnetskom rezonancom, kako bi otkrili slažu li se rezultati s prikupljenim podacima.

Koautori istraživanja su i Madhura Ingalhalikar, Alex Smith, Drew Parker, Theodore D. Satterthwaite, Mark A. Elliott, Kosha Ruparel i Hakon Hakonarson, a istraživanje je djelomično financirao Nacionalni institut za mentalno zdravlje.

Izvor: Perelman School of Medicine at the University of Pennsylvania

Možda će vas zanimati

Energija i gorivo

Kako nastaje nafta? Ovo pitanje otvara vrata u fascinantni svijet geoloških procesa nafte i tajanstvenog putovanja koje sirova nafta prolazi tijekom milijuna godina prije...

Biljke i životinje

Kada razmišljamo o svijesti, često se ograničavamo na ljudsku perspektivu. No, što ako vam kažemo da svijet oko nas, pun raznolikih životinjskih vrsta, od...

Geografija i geologija

Zašto je more slano? Ovo pitanje jednako intrigira znatiželjnike i znanstvenike, otkrivajući duboku povezanost između geologije, kemije i ekologije naše planete. Oceani pokrivaju preko...

Na rubu znanosti

Fizičar Melvin Vopson nedavno je objavio rezultate svoje studije koja sugerira postojanje novog zakona fizike, zvanog “drugi zakon infodinamike”. Prema Vopsonu, ovaj zakon može...