AI je još uvijek dosta daleko od usporedbe s ljudskom inteligencijom, ali u jednoj osobini već kopira obične smrtnike. Ta osobina je potreba za snom.
Istraživači iz Nacionalnog laboratorija Los Alamos otkrili su ovu činjenicu razvijajući neuronske mreže koje uče na sličan način kao i ljudski mozak, piše The Next Web.
Otkrili su da su umjetni mozgovi postali nestabilni nakon neprekidnih perioda treninga iz rječnika bez nadzora. Ova tehnika uključuje klasificiranje objekata bez usporedbe s postojećim primjerima, što bi i ljudima bilo jako iscrpljujuće.
Problem su pokušali riješiti izlaganjem mreža zvučnim signalima koji su kreirali umjetnu verziju sna. Kad su koristili Gaussovu buku, koja uključuje širok raspon frekvencija i amplituda, stabilnost je vraćena.
Istraživači vjeruju kako ovaj šum oponaša unos podataka u ljudski mozak tijekom faze dubokog sna, koja je neophodna za dobro zdravlje. „To je kao da neuronskim mrežama dajemo ekvivalent dobrom noćnom snu“, rekao je računalni znanstvenik iz Nacionalnog laboratorija Los Alamos Yijing Watkins.
Istraživači tvrde da ova potreba za odmorom nije sveprisutna kod AI-a. Umjesto toga, ograničena je na biološki realistične neuromorfne procesore – kao što je Intelov čip Loihi. Garrett Kenyon, koautor istraživanja Los Alamosa, izjavio je:
“Većina istraživača strojnog učenja, deep learning-a i AI-a nikada se ne susreće s ovim problemom, jer upravo u umjetno stvorenim sustavima koje proučavaju imaju luksuz izvršiti globalne matematičke operacije koje imaju efekt reguliranja ukupnog dinamičkog napredovanja sustava.”
