Odbojnost spram etničkih manjina je zarazna, a prihvatljivost destruktivnog ponašanja prema njima prilično se lako mijenja ovisno o ponašanju drugih, kažu rezultati studije koju je proveo tim stručnjaka iz Češke i Slovačke.
“Društvena pravila koja reguliraju asocijalno ponašanje dosta su krhka kad je riječ o odnosu prema etničkim manjinama”, navode znanstvenici Michal Bauer i Julie Chytilova.
Studija, provedena od strane Instituta CERGE-EI, minhenskog Instituta Max Planck i Tehničkog sveučilišta u Košicama, provedena je u istočnoj Slovačkoj, na području u kojem inače živi velika etnička romska manjina.
Studija, koja je objavljena u američkom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, temeljna je na igri u kojoj igrači (327 djece školskog uzrasta u dobi 13-15 godina većinske etničke slovačke populacije) dobiju po dva eura.
Moraju odlučiti hoće li platiti 10% svog iznosa kako bi smanjili fond svog suparnika za pola, što je “destruktivan” izbor, ili će možda zadržati isplate nepromijenjene.
U skupini po 3 igrača oni igraju s potencijalnim suparnicima koji su predstavljeni na listi s tipičnim slovačkim imenima ili na listi s tipičnim romskim imenima, a sva 3 igrača moraju jedan za drugim birati ime s liste.
“Ispitivali smo hipotezu po kojoj raste povodljivost u slijeđenju poteza vršnjaka kad se povrijedi pripadnik etničke manjine, u usporedbi s pripadnicima vlastite”, navodi studija.
Rezultati su bili iznenađujući, jer je studija ukazala na velik utjecaj vršnjaka u donošenju odluke da se učini šteta pripadniku manjine.
Ako je prvo dijete koje je trebalo birati partnere na suprotnoj strani u izboru bilo “miroljubivo” prema manjini, samo je 19% djece poslije njega donijelo suprotnu odluku. No ako je prvo dijete pokazalo neprijateljstvo, čak je 77% djece koja su slijedila poslije njega – iskazalo jednaku destruktivnost prema manjini.
Kad je treće dijete iz tročlane skupine došlo na red za biranje, samo ih je 18% bilo destruktivno prema pripadnicima manjine ako su oba njegova prethodnika bila miroljubiva, ali je čak 88% onih koji su birali kao treći bilo destruktivno ako su dva prethodnika isto tako postupila.
Uz to, “sudionici su smatrali kako je neprijateljsko ponašanje prema Romima društveno prihvatljivije ako se netko prije prema Romima odnosio s mržnjom”, navode u studiji Bauer i Chytilova.
