“Otkrili smo sustav s vjerojatno najviše planeta do sada”, izjavio je Christophe Lovis, glavni autor rada u kojem su objavljeni rezultati istraživanja.
“Ovo izvanredno otkriće također ističe činjenicu da sada započinjemo novu eru u egzoplanetarnim istraživanjima: proučavanje kompleksnih planetarnih sustava, a ne samo individualnih planeta. Proučavanja kretanja planeta u novom sustavu otkrivaju kompleksne gravitacijske interakcije između planeta i daju nam uvid u dugoročnu evoluciju sustava.”
Tim astronoma koristio je HARPS spektrograf, koji se nalazi na ESO-vom 3.6 metarskom teleskopu na La Silli u Čileu, za šestogodišnje istraživanje zvijezde nalik Suncu HD 10180. Zvijezda se nalazi 127 svjetlosnih godina daleko u južnom zviježđu Hydrus (Muška vodena zmija). HARPS je instrument mjerne stabilnosti i velike preciznosti bez premca te je najuspješniji svjetski lovac na egzoplanete.
Zahvaljujući 190 HARPS-ovim individualnim mjerenjima, astronomi su otkrili sitne pokrete zvijezde naprijed i natrag uzrokovane kompleksnim gravitacijskim privlačenjima od strane pet ili više planeta. Pet najjačih signala odgovaraju planetima mase slične Neptunovoj – između 13 i 25 Zemljinih masa – koji orbitiraju oko zvijezde u periodima koji se protežu od 6 do 600 dana. Ti planeti su smješteni između 0.06 i 1.4 udaljenosti Zemlje i Sunca od svoje centralne zvijezde.
“Također imamo dobar razlog za vjerovanje da su tu prisutna još dva planeta”, rekao je Lovis. Jedan je nalik na Saturn (s minimalnom masom od 65 Zemljinih masa) i njegov obilazak oko zvijezde traje 2200 dana. Drugi je najlakši egzoplanet ikad otkriven, s masom od 1.4 mase Zemlje. Nalazi se vrlo blizu zvijezdi domaćinu, na samo 2 posto udaljenosti između Zemlje i Sunca. Jedna “godina” ovom planetu traje 1.18 zemaljskih dana.
“Ovo tijelo uzrokuje ljuljanje njegove zvijezde od samo otprilike 3 kilometra na sat – sporije od brzine hodanja – i taj je pokret jako teško izmjeriti”, tvrdi član tima Damien Ségransan. Ako se to potvrdi, ovo tijelo bilo bi još jedan primjer vrućeg stjenovitog planeta, sličnog planetu Corot-7b (eso0933).Novootkriveni sustav planeta oko HD 10180 jedinstven je u nekoliko aspekata. Prvenstveno, s najmanje pet neptunolikih planeta koji leže unutar udaljenosti jednakoj Marsovoj orbiti, ovaj sustav je naseljeniji od našeg Solarnog sustava u svojem unutarnjem području, te ima puno više masivnih planeta. Nadalje, sustav vjerojatno nema plinovitog diva poput Jupitera. I k tome, čini se da svi planeti imaju skoro kružnu orbitu.
Do sad, astronomima je poznato samo petnaest sustava s najmanje tri planeta. Zadnji rekorder je bio 55 Cancri, koji se sastoji od pet planeta od kojih su dva divovski planeti. “Sustavi planeta male mase poput onog oko HD 10180 su, čini se, dosta uobičajeni, ali njihova povijest nastanka još uvijek ostaje zagonetka”, dodaje Lovis.Pomoću novog otkrića, kao i podataka dobivenih od drugih planetarnih sustava, astronomi su pronašli ekvivalent Titus-Bodeovog zakona koji postoji u našem Solarnom sustavu: udaljenost planeta od njihove zvijezde slijedi pravilan uzorak. “Ovo bi moglo biti obilježje nastanka takvih planetarnih sustava”, rekao je član tima Michel Mayor.
Drugi važan rezultat do kojeg su astronomi došli za vrijeme proučavanja ovih sustava jest da postoji veza između mase planetarnog sustava i mase kemijskog sastava njegove zvijezde domaćina. Svi vrlo masivni planetarni sustavi nalaze se oko masiven i metalom bogate zvijezde, dok četiri najlakša sustava leže oko lakših, metalom siromašnih zvijezda. Takva svojstva potvrđuju trenutne teoretske modele.
Izvor: ESO
