Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Veliki znanstvenici

James Clerk Maxwell – nedvojbeno najveći znanstvenik 19. stoljeća

Maxwellov rad na polju elektromagnetizma, Saturnovim prstenovima, molekularnim svojstvima plinova i trikromatskoj teoriji boja imao je veliki utjecaj na svijet. Nastavio je rad na elektromagnetizmu koji je započeo Michael Faraday. Napisao je klasik 1873. Elektricitet i Magnetizam.

James Clerk Maxwell rođen je 13. lipnja, 1831. u Edinburghu, u Škotskoj. Bio je jedini sin odvjetnika Johna Clerka. Nakon Jamesova rođena obitelj se seli u kuću Glenlair, u Kirkcudbrightshireu, koju je njegov otac naslijedio od svojih predaka. Uskoro je obitelj uzela još jedno prezime, Maxwell. Svoje najranije obrazovanje stekao je od majke, kršćanke, i ostao je pobožni kršćanin i skroman čovjek cijeli svoj život. 1841. upisuje se na Edinburgh Academy.

James je bio sramežljiv dječak i dobio je nadimak “Daftie” (Šašavko). Sa 14 godina sve je iznenadio napisavši kompleksan rad o crtanju matematičkih krivulja uz pomoć konopca. Ovome je slijedilo dobijanje nagrade za znanost i matematiku. Sa 16 se upisao na Sveučilište u Edinburghu. Objavio je dva znanstvena rada u časopisu Royal Society of Edinburgh. Tri godine kasnije primljen je na sveučilište u Cambridgeu gdje studira matematiku. Diplomirao je s 23 godine kao prvi u klasi, i ponuđen mu je posao na Trinity Collegeu u Cambridgeu. Napisao je dva rada, “O transformaciji površina savijanjem” i “O Faradayevim linijama sile.”

U studenom 1856. Maxwell je imenovan profesorom prirodne filozofije na Marischal Collegeu u Aberdeenu. Tada je čuo da je tema za Adamsovu nagradu za 1857. kretanje Saturnovih prstenova, nešto za što je on bio zainteresiran od školskih dana. Natjecao se za nagradu, koju je i dobio, dokazavši da je stabilnost prstenova moguća samo ukoliko su oni sastavljeni od bezbroj malenih čvrstih čestica, ali ne i ako su potpuno čvrsti, ili tekući, kao što su tvrdili neki. Njegovi su zaključci potvrđeni 1981. kada su sa Voyagera I dobijene fotografije prstenova slikanih izbliza. Maxwell je još jednom imenovan profesorom prirodne filozofije, ovaj put na King`s Collegeu u Londonu. Tokom svojih tamošnjih 5 godina radio je na elektromagnetizmu.

Od 1820. znanstvenici su bili svjesni da su elektricitet i magnetizam povezani, što je dokazao Hans Christian Oersted, a uslijedilo je Faradayevo otkriće efekta elektromagnetske indukcije. Ali, do tada se Faradayevo zdravlje već bilo pogoršalo. Maxwell je prihvatio izazov nastavljanja Faradayevih eksperimenata i dokazao njegovu teoriju da su dvije sile, elektricitet i magnetizam odraz istog fenomena – elektromagnetizma.

Matematički je to izrazio četirima povezanim jednadžbama, poznatima kao Maxwellove jednadžbe. Njegove su jednadžbe pokazale i da električni i magnetski valovi putuju brzinom vrlo približnom brzini svjetlosti, navodeći ga na zaključak da je i sama svjetlost oblik elektromagnetskog vala. 1864. Maxwell je napisao “Dinamičku teoriju elektromagnetskog polja” u kojoj prvi put kaže da je svjetlost kretanje valova u istom mediju i s istim uzrokom kao što su i elektricitet i magnetizam.

Maxwell se bavio i radom na svojstvima plinova; vjerojatnošću distribucije molekula u bilo kojem vremenu s obzirom na brzinu i razmještaj. Teoriju danas poznajemo kao Maxwell – Boltzmannovu kinetičku teoriju plinova. Austrijski fizičar Ludwig Boltzmann na tom je području radio neovisno i došao do istog zaključka. Otkrio je da se fotografije u boji mogu snimiti koristeći crveni, zeleni i plavi filter, te je i napravio prvu fotografiju u boji na svijetu, 1861.

1871. Maxwell je postao prvi Cavendish (viši) profesor fizike na Cambridgeu. Na tom je mjestu ostao do 5. studenog, 1879. kada je umro od abdominalnog tumora, u dobi od 48 godina.

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Arheologija i paleontologija

Zamislite ovo: anatomija, to čudesno područje koje nas vodi u najskrivenije kutke našeg bića. Možda vas sjećanja odvedu u dane srednje škole, s rukavicama...

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...