Postoje namirnice koje ljudi vole, no postoje i one prema kojima su, mogli bismo reći, indiferentni. Kako to objasniti? Možda najbolje frazom koju i sama koristim – te namirnice pojedem, no nikad ih ne poželim na svom jelovniku. Na žalost mojeg organizma, češnjak nije čak niti jedna od tih namirnica, njega jednostavno ne volim. Miris još nekako mogu podnijeti, ali kad osjetim komadić te biljke u nekom jelu, ne odgovara mi, i to nikako. Koliko sam vidjela u svojoj okolini, češnjak uglavnom ljudi vole, no prilično je važno znati da onaj koji se koristi u mojoj kuhinji (granulirani) nije ono o čemu ću pisati.
Zanimljivim se čini početi s povijesti neke biljke, ali budući da je češnjak sam po sebi jako zanimljiv, tema je preširoka za sve to. Ako samo znamo da je još starorimski pisac Plinije češnjak opisao kao lijek za 61 zdravstvenu tegobu, onda shvaćamo koliko je značajan u to vrijeme bio. Za razliku od nekih kultura, češnjak je poznat (i cijenjen) u gotovo svim dijelovima svijeta. Korišten je za liječenje reumatizma, astme, uboda škorpiona, kao laksativ, diuretik, dok se u Engleskoj slavio kao afrodizijak.
Kako je češnjak sam po sebi tako zanimljiv i kako je zabilježen u mnogim povijesnim zapisima koji datiraju od samih početaka civilizacije, tako nije ni neobično da je predmet raznih znanstvenih istraživanja te da su saznanja o njemu mnogo veća nego prije.
Velika uloga češnjaka jest u preventivi zdravlja, što bi značilo da uključivanjem češnjaka u svakodnevnu prehranu pomažemo organizmu da se odupre nekim bolestima i promjenama u organizmu, npr. kardiovaskularnim bolestima, tumorima, infarktu i dr.
Češnjak sadrži alicin, sastojak češnjaka koji uništava bakterije (stafilokoke, streptokoke i dr.) te neka oboljenja izazvana gljivicama. Alicin se oslobađa kada se češnjak drobi ili reže te se gubi s gubitkom arome (kuhanjem). Na taj način češnjak gubi antibakterijsku funkciju, iako je još sposoban pomoći našem tijelu u nekom drugom terapeutskom smislu.
Istraživanja su dokazala da opetovano unošenje češnjaka u organizam dovodi do ispiranja jednog dijela arterijskog plaka te na taj način, možemo reći, povećava protok krvi kroz žile. Smatra se da češnjak sadrži najmanje 15 različitih antioksidansa koji mogu neutralizirati tvari koje razaraju arterije. Prema dr. Arunu Bordiji, koji je provodio istraživanje djelovanja češnjaka na začepljenje krvnih žila, odnosno na srčani udar i smrtnost od istoga, kuhani češnjak je jednako učinkovit kao sirovi. Isto je istraživanje pokazalo i poboljšanje općeg zdravlja kao što su manji bolovi i zglobovima kod ispitanika, manji asmatski problemi, povećanje snage, apetita, energije i libida.
Kolesterol je koristan u jednoj mjeri, uostalom naše tijelo ga i proizvodi, no prevelika količina kolesterola (kolesterol uz proizvodnju koja se odvija u našem tijelu, dobivamo i hranom) također ima vezu s bolestima srca i krvnih žila. Ako želite smanjiti svoj kolesterol, svakako konzumirajte češnjak. Tri češnja češnjaka svakog dana mogu smanjiti razinu kolesterola od 10 do 15%. Češnjak djeluje na visoki tlak tako da da povećava mokrenje, a to utječe i na elastičnost krvnih žila.
Ova prednost konzumacije češnjaka povezana je samo uz kardiovaskularni sustav, a još nismo spomenuli ni djelovanje na imunitet, probavu, tumore i dr.
Djelovanje češnjaka na probavni sustav je većim djelom pozitivno, iako se uglavnom vjeruje suprotno. Češnjak djeluje na normalizaciju odnosa unutar crijevne flore, pomaže kod zaraznih proljeva, djeluje na žuč, potiče stvaranje i lučenje žuči te može spriječiti oštećenje želuca i čireve.
Danas je vrlo važan pojam “antikancerogeno”, a to je svojstvo koje češnjaku svakako pripada. Osim što djeluje na sam imunitet i čini ga jačim (što je značajno za razvoj tumora) češnjak ima sastojke koji su neprijatelji kancerogena. Raznim istraživanjima koja su provedena u prošlosti (četrdesetih godina prošlog stoljeća), a obuhvaćala su razne zemlje iz svijeta, dokazano je da je rak želuca manje prisutan u zemljama u kojima je primjena češnjaka u pripremi hrane učestala.
Češnjak djeluje na kolesterol, ima pozitivan efekt na krv, srce, no kao nuspojava konzumacije češnjaka se javlja i dobro raspoloženje, smanjuje se osjećaj umora, uznemirenosti, razdražljivosti. Teško je reći je li to povezano sa pozitivnim rezultatima koje je češnjak ostavio na zdravstvenom polju ispitanika pa su bili zadovoljniji ili je to stvarno još jedan efekt češnjaka, no u svakom slučaju je pozitivno.
Bolesti nas manje napadaju ako nam je imunološki sustav u redu i ako nam je tijelo jako i zdravo. Naravno, nije iznenađenje da i tu pomaže češnjak. Na Floridi je provedeno istraživanje u kojem su ljudi jeli velike količine češnjaka i njihove stanice iz krvi djelovale su na stanice tumora 140 do 160 % jače i destruktivnije nego stanice ljudi koji nisu jeli češnjak. Dr. Abdullah, koji je provodio istraživanje na Floridi, tvrdi kako i manje količine imaju pozitivan učinak na imunitet čovjeka te kako on sam od 1973. god. jede po dva češnja na dan i kako od tada nije bio bolestan. S obzirom da je ljudski organizam složeni sustav, ne čudi da je češnjak ubojica bakterija i virusa jer očito ima mogućnost da djeluje na razvijanje otpornosti organizma. Dakle, ako osjetite da vas lovi prehlada ili gripa, pojedite malo češnjaka.
Zanimljiva je informacija koju autorica knjige “Hrana – čudesni lijek” Jean Carper navodi, naime, da dojenčad čije majke sat vremena prije dojenja pojedu malo češnjaka bolje reagiraju na mlijeko te da im očigledno taj miris, koji je doista intenzivan, odgovara.
Kako stvari stoje, svi mi koji ne volimo češnjak smo u velikom minusu, no da ću se potruditi ubaciti ga više u svoju prehranu, zasigurno hoću, a koliko ću tome uživati, ostaje nepoznanicom.
Naravno, postoje tu stvari koje je važno naglasiti kad je češnjak u pitanju. Neki ljudi jednostavno loše reagiraju na njega i njegove sastojke. Već prije spomenuto istraživanje dr. Bordije bilo je prekinuto za 5 % ljudi jer su bili izloženi negativnim nuspojavama, kao što je pečenje pri mokrenju, krvarenje iz hemeroida, razdražljivost i sl. Češnjak u prevelikim količinama može štetno djelovati na bubrege i uništavati krvna zrnca. Osobe koje uzimaju anitkoagulante, kao i anemične osobe, moraju kontrolirano uzimati češnjak. Kako češnjak može izazvati alergijsku reakciju u nekih osoba, koja rezultira osipom, temperaturom i glavoboljom, najbolje je da se prije intenzivne uporabe češnjaka u svojoj prehrani (ako ga do sada niste koristili) posavjetujete sa svojim liječnikom.
Zadah koji je neopisivo jak nakon konzumacije češnjaka je nešto oko čega se također vode rasprave kao i o pozitivnim učincima istog. Postoje razni recepti o tome kako neutralizirati zadah od češnjaka: jakom kavom, medom, jogurtom, mlijekom, žvakanjem peršina, klinčića. Koliko je češnjak efikasan i koliko su izražena njegova svojstva ovisi o tome gdje je uzgojen i kakva je kvaliteta tla pa ako imate mogućnosti, uzgojite ga sami. Ako možete, bolje ga koristite svježeg nego kuhanog, jer svježi djeluje na bakterije, imunitet, stanice raka, dok kuhani ne djeluje na navedeno, ali djeluje na kolesterol, krv, dišne putove.
Najbolje ga je jesti svježeg, smrvljenog. U kulinarstvu ga možete koristiti kod pripreme variva, salata, jela od povrća, mesa, za juhe, namaze i drugo. Ako ga koristite za kuhana jela, stavite ga neposredno nakon što je hrana pripremljena.
Ostaje je još uvijek pitanje – koliko vam se sviđa češnjak, jeste li indiferentni pa ćete ga moći ubaciti u svoju prehranu ili ga jednostavno ne volite, ili je možda osnovni dio vaše prehrane. Ja sam ovo drugo, no dat ću sve od sebe da postanem indiferentna prema njemu i da ga pojedem, čak i ako ga nikada istinski ne poželim pojesti.
Piše: Aleksandra Žigić, dipl. ing. nutricionist (Centar-Zdravlja.hr)
