Prilikom prvih ljudskih koraka u svemir, veliku je brigu predstavljalo pitanje što će se – i hoće li se uopće – ondje jesti. Nitko nije znao kako će ljudski organizam reagirati na uvjete u svemiru, pa tako i na konzumaciju hrane ondje.
Prvi koraci bili su vrlo oprezni: obroci su se usitnjavali u kašu nalik pireu i spremali u tubu sličnu onoj za pastu za zube. Ondašnji svemirski putnici slažu se u jednom: hrana im je bila odvratna. Stjecanjem iskustva smanjila se bojazan po zdravlje astronauta, a obroci su bivali sve bogatiji i raznovrsniji.
Danas se naveliko planira – zapravo, već postoje brojni teorijski i praktični radovi na tu temu – uzgoj i konzumacija hrane na Marsu, kao prvoj stepenici u kolonizaciji Sunčeva sustava. Ondje ćemo za usjeve, dakako, koristiti biljke sa Zemlje. No hoće li, obzirom da su uzgojene na drugom svijetu, biti okusom jednake? Hoće li biti lošije, ili pak ukusnije nego na Zemlji?
Prva ispitivanja takve vrste rađena su još početkom 1970-ih, kad su sovjetski kozmonauti na svemirskoj postaji Saljut uzgajali luk, kupus, poriluk i lan. Kasnije misije u svemir, pa tako i aktualne na Međunarodnoj svemirskoj postaji, također su uzgajale razne kulture u uvjetima mikrogravitacije. Ispostavilo se kako gravitacija (odnosno nedostatak iste) utječe na oblik i veličinu biljke, no okus ostaje praktički nepromijenjen.
S druge strane, gravitacija značajno utječe na način kako se hrana priprema. Europska svemirska agencija, primjerice, koristi posebno prilagođen centrifugalni uređaj, u kojem simulira kuhanje hrane pri gravitaciji znatno većoj od Zemljine. jedan je znanstvenik odlučio pripremiti pomfrit i to je pokušao simulirajući gravitaciju plinovitih divova našeg sustava. Ispostavilo se da će pomfrit biti najukusniji ako ga pripremate na Jupiteru.
Da ne ostane sve isključivo na gravitaciji, pobrinuli su se znanstvenici Sveučilišta na Floridi. Oni su simulirali marsijanski sastav tla i iskoristili ga za uzgoj nekoliko kultura. Kao reakciju na stresnu okolinu, mnoge su biljke proizvodile više antocijanina, što je utjecalo na njihov okus: ispostavilo se kako su crveni kupus, borovnice i kupine čak ukusnije no one uzgojene u običnom tlu.
Osim gravitacije i sastava tla, brojni drugi čimbenici utječu na uzgoj, a posljedično i okus hrane na drugim svjetovima; valna duljina svjetlosti i atmosferski tlak mogu drastično uvjetovati svojstva sirovine od kojih se hrana proizvodi. Ukoliko bismo, primjerice, uzgajali biljke na planetu koji ima istu gravitaciju i atmosferu kao i Zemlja, ali čije sunce emitira crvenu svjetlost, one bi izgledom i okusom bile različite od istih tih biljaka na Zemlji.
Do sada smo otkrili preko 2.000 svjetova izvan Sunčeva sustava, a taj broj svakim danom raste. Sva je prilika da se među njima kriju svjetovi na kojima će hrana biti jednakog okusa kao na Zemlji – kao kod kuće.
Izvor: PopSci
