Pitanje kojim se filozofi i znanstvenici bave već tisućama godina: je li slobodna volja iluzija?
Jedno od novijih istraživanja na tu temu ukazuje na to da bi slobodna volja mogla proisteći od skrivenih signala u „pozadinskoj buci” kaotičnih električnih aktivnosti u mozgu, a ta aktivnost događa se gotovo sekundu prije nego što čovjek uopće svjesno odluči djelovati.
Iako su „svrhovite namjere, želje i ciljevi ti koji upravljaju našim odlukama na linearan uzročno-posljedični način, naši nalazi pokazuju da na naše odluke u danom momentu jednako utječe neuralna buka”, napisao je suautor studije Jesse Bengson, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Kalifornija. „Ova nasumična buka može čak biti i nositelj koji vodi našu svijest na isti način kao što radio-stanice koriste elektromagnetske valove za prijenos radio-signala. Ta pozadinska buka omogućuje ljudima da kreativno reagiraju na nove situacije i može dati čovjeku osjećaj da ima slobodnu volju”, rekao je Bengson.
Newtonovi zakoni klasične mehanike upućuju na determinističko svojstvo svemira, gdje svaki uzrok ima svoju neizbježnu posljedicu. Newtonova logika kaže da je „slobodno” donesena odluka zapravo u potpunosti predodređena akcijama koje joj prethode.
No, kvantna fizika otkrila je da je ponašanje subatomskih čestica nepredvidivo. Kao rezultat toga, fizičke sile poput gravitacije i elektromagnetizma ne mogu u potpunosti određivati budućnost na račun prošlih događaja, ostavljajući tako mali prostor za slobodno djelovanje kroz nasumično ponašanje subatomskih čestica. Ipak, mnogi filozofi sumnjaju u to da se nasumično ponašanje sićušnih čestica može prevesti kao slobodna volja, jer kvantni efekti nemaju takvu moć u opsežnijim razmjerima.
Eksperimenti iz 70-ih također su povećali sumnju u autonomnost ljudske volje. Te studije, provedene od strane neuroznanstvenika Benjamina Libeta, otkrivaju da se područje mozga zaduženo za planiranje i izvođenje pokreta, tzv. motorni korteks, aktivira prije čovjekove odluke da pritisne određeno dugme. To ukazuje da ovaj dio mozga „ima svoje vlastito mišljenje”, prije nego što čovjek svjesno odluči na koji način će djelovati.
Kako bi bolje razumjeli proces svjesnog odlučivanja, Bengson i njegov tim koristili su se encefalografom kojim su mjerili moždane valove kod 19 studenata koji su gledali u monitor i na zadani znak morali nasumično odlučiti hoće li pogledati lijevo ili desno. Nakon donošenja odluke, karakteristični signal registrirao bi taj izbor kao val električne aktivnosti koji se širi iz određenog područja mozga.
Ali, u fascinantnom obratu, druga električna aktivnost emanirala je iz stražnjeg dijela glave i predvidjela čovjekovu odluku 800 milisekundi prije same pojave znaka svjesne odluke.
Aktivnost mozga, strogo uzevši, nije uopće signal – više je „buka”, djelić sveprisutnosti mozga i naizgled nasumičnih električnih izboja. „Naime, neuroznanstvenici tu pozadinsku buku uobičajeno uzimaju kao besmislenu i odstranjuju je kad pokušavaju shvatiti odgovor mozga na određeni zadatak”, kaže Rick Addante, neuroznanstvenik na Sveučilištu Texas u Dallasu. Drugim riječima, čini se da neki skriveni signali u pozadinskoj buci mozga određuju svjesne odluke ljudi prije nego što ih oni naprave.
„To je ono što intrigira; nije sama buka u pitanju. Postavlja se pitanje: o čemu se onda tu radi? Kakva je to informaciju koju ona sadrži?”, pita se Addante.
Nova studija ne dokazuje niti opovrgava slobodnu volju, tvrdi on. „Ako se još nešto događa prije nego toga postanemo svjesni, to doprinosi našoj odluci, pa se postavlja pitanje o opsegu naše slobodne volje. S druge strane, rezultati bi mogli otvoriti vrata slobodnoj volji ukazujući na to da se proces nastavlja dalje. Ali ne možemo zanemariti nasumičnu pozadinsku buku u našim mozgovima”, izjavio je.
Ali Mazaheri, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Amsterdam u Nizozemskoj, kaže da su rezultati porazni za čovjekovu slobodnu volju. Rezultati ukazuju da u sustavu mozga za senzornu obradu, prethodno već postoji određena sklonost; ona ljude vodi prema odluci koju svjesni um kasnije slijedi, tvrdi on.
Ali, ako je slobodna volja iluzija, zašto je doživljavamo tako stvarnom?
Premda je to još uvijek misterija, jedna od teorija je da bi život bio pretjerano depresivan bez iluzije slobodnog izbora, što bi otežalo preživljavanje i razmnožavanje.
„Ideja je da imamo iluziju slobodne volje kao alatku za lakše probijanje kroz život”, rekao je Mazaheri.
Nova studija objavljena je u travnju u časopisu Journal of Cognitive Neuroscience.
Izvor: LiveScience
