Znanstvenici su otkrili fantastičan trik kojim se hobotnice koriste kako bi vizualizirale svoje okruženje dok se motaju po mračnim dubinama oceana. Istraživanja su pokazala da koža ovih bića sadrži iste pigmente koji su pronađeni u njihovim očima, što znači da koža hobotnica uočava svjetlost i pomaže im “vidjeti” što je u blizini.
Evolucijski biolozi Desmond Ramirez i Todd Oakley sa Sveučilišta u Kaliforniji objavili su svoje otkriće u časopisu Journal of Experimental Biology, gradeći se na postojeće teorije koje nikad nisu bile u potpunosti potvrđene.
Znanstvenici su uklonili komade kože s 11 hobotnica prije korištenja svjetlosnih dioda kojima su testirali njihove reakcije, izvijestio je Sandhya Sekar za BBC. Koža se prilagođavala na različite tipove svjetlosti.
Ovi glavonošci iz velikih dubina poznati su po mijenjaju boje kako bi se stopili s okolinom, izbjegavajući tako grabežljivce i nalazeći hranu. Nova otkrića dokazuju da koža ne reagira samo na upute mozga i očiju – nego zapravo reagira na svjetlost i mijenja boju.
To se događa zahvaljujući kromatoforima pod kožom hobotnice. Kromatofori su vrlo mali, pigmentirani organi prepuni kemikalija. Kako se mišići oko njih šire i skupljaju, boja iskazuje promjene. Tisuće ovih kromatofora nalazi se odmah ispod gornjeg sloja kože.
Ramirez i Oakley otkrili su da kromatofori najjače reagiraju na plavo svjetlo, i jedva da ikako reagiraju na crvenu svjetlost. Činjenica da se ovo dogodilo nakon što je koža uklonjena s hobotnice dokazuje sposobnost kože da djeluje samostalno.
Štoviše, Ramirez i Oakley pronašli su specijalizirane proteine u koži – opsine – koji odgovaraju onima nađenima u očima hobotnice, što pruža dodatni dokaz da se hobotnice ne oslanjaju samo na svoj vid kako bi znale što se događa.
Ovi rezultati sugeriraju da su opsini labavo raspoređeni pod kožom – to znači da mogu otkriti promjene svjetline, ali ne mogu izgraditi detaljnu sliku o tome što se nalazi u blizini hobotnice. No, opsini bi mogli biti presudni u uočavanju i odgovaranju na podvodni okoliš.
Druga studija, koju je proveo Thomas Cronin sa Sveučilišta Maryland, objavljena je u istom časopisu i predlaže da bi se isti vid kožne percepcije mogao odvijati i kod ostalih glavonožaca. Drugim riječima, ova stvorenja mogu osjetiti promjene u osvjetljenju, kao i vidjeti ih.
“Ono što još ne znamo jest kako se ova dva inputa spajaju u kontroli kromatofora u cijeloj životinji”, rekao je Ramirez za BBC.