Oduvijek se smatralo da je javni prijevoz izvor zaraze, bakterija i prljavštine. Mnogo ljudi u jednom danu prođe tramvajima i vlakovima, a još više ruku pređe preko šipki za držanje, ili stisne gumb za otvaranje vrata. Sasvim je logično da se u javnom prijevozu razvijaju svakakve boleštine. Ili možda nije tako.
Istraživački tim iz Škole za javno zdravstvo Harvard T. H. Chan pod vodstvom dr. Curtisa Huttenhowera testirao je podzemnu željeznicu u Bostonu. U radu objavljenom u časopisu mSystems Američkog društva za mikrobiologiju testirane su stanice, vagoni i aparati za prodaju karata te se mjerila brojnost bakterijskih kolonija na različitim površinama. Iznenađujuće otkriće je bilo da zapravo očekivanih sojeva bakterija otpornih na razne antibiotike, uopće nije bilo toliko koliko se mislilo da će biti. „Bili smo iznenađeni koliko su uzorci izgledali normalno. Čak i kad smo pobliže pogledali ništa neobično ili opasno nismo našli među uzorcima. Pokazali smo da osim u sezonama zaraza, poput gripe, mikrobna zajednica u javnom prijevozu nije ništa drukčija od one na vašim rukama, pa čak i u prenatrpanim vlakovima”.
Kako bi karakterizirali mikrobni profil u bostonskoj podzemnoj željeznici, Huttenhowerov tim je sakupio gotovo 100 uzoraka iz vagona, sa stanica kroz 3 dana u 2013. godini. Uzorci iz vlakova su uzimani s visećih ručki, šipki za držanje, sjedala i naslona te zidova vagona. Na stanicama su uzorke uzimali s aparata za naplaćivanje karata i to s touchscreena i stranica aparata. Koristeći laboratorijske metode poput sekvenciranja dijela genoma bakterija (16S regija ribosomske RNA) napravili su potpuni profil mikrobne zajednice s tih površina.
Sastav bakterijskih zajednica je jednak onoj na našim rukama
Rezultati su pokazali da površina ima velikog utjecaja na brojnost i tip bakterija koje se nalaze na njoj. Na visećim ručkama čija je površina porozna i bakterijama omogućava lakše pričvršćivanje za površinu, nađen je velik broj kolonija bakterija dok to nije slučaj s glatkim metalnim vertikalnim šipkama. „Nisam nikako očekivala ovakve rezultate. Bila sam uvjerena na će na visećim ručkama biti manje DNA jer su manje i činilo mi se da se manje koriste”, navodi prva autorica, studentica Tiffany Hsu. Izloženost vanjskim utjecajima je također imala utjecaj na sastav zajednice, pa je tako bilo moguće naći bakterije iz razreda Alphaproteobacteria dok su zajednica iz unutarnjih prostora imale veći broj bakterija iz razreda Corynebacterium te mikroba iz porodice Tissierellaceae.
Sve testirane površine je karakterizirala mikrobna zajednica koja odgovara normalnoj zajednici koju nalazimo na ljudskoj koži. Bakterije iz porodica Firmicutes, Proteobacteria i Actinobacteria činile su preko 60 % zajednica nađenih tijekom istraživanja dok su mikrobi koji nastanjuju crijeva ili oralnu šupljinu poput Lachnospiraceae ili Veillonella bili u jako malim brojevima. Minorne razlike su zamjećene između linija koje su vozile različite demografske skupine. Također, istraživači su našli minimalan broj mikroba koji bi potencijalno mogli uzrokovati neku bolest ili su rezistentni na antibiotike.
Potrebno je još dosta posla da u potpunosti razumijemo jesu li mikrobi koje smo otkrili dormantni ili se aktivno razmnožavaju u javnom prijevozu. Također bitno je do kraja shvatiti kako se prenose s jedne osobe na drugu. Daljnje studije će znanstvenicima omogućiti da dobiju još informacija koje mogu pomoći u poboljšanju zdravstvenog stanja građana.
