Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Jesu li žirafe manje socijalne od ostalih sisavaca?

Foto: Pixabay

Istraživači sa Sveučilišta u Bristolu promatrali su žirafe i došli do zaključka da se radi o izuzetno društveno složenoj vrsti.

Tradicionalno se smatralo da žirafe nisu naročito društvena bića te da nemaju nikakvu društvenu strukturu te samo prolazne i slabe odnose. No, unazad deset godina, nova istraživanja pokazuju da je društvena organizacija žirafa mnogo naprednija nego što se mislilo.

Rad je objavljen u časopisu „Mammal Review“ te pokazuju da žirafe provode i do 30% svog života u post-reproduktivnom razdoblju. To je usporedivo s ostalim sisavcima koji dobar dio života provode u post-reproduktivnom razdoblju te ujedno imaju i složene društvene strukture. Kod ovih vrsta se pokazalo da prisutnost ženki u postmenopauzi nudi prednost preživljavanju potomaka. Kod sisavaca, uključujući ljudi, to je poznato kao „baka hipoteza“. Sama hipoteza sugerira da ženka žive dugo nakon menopauze kako bi pomogle u odgoju svojih potomaka čime osiguravaju očuvanje gena. Vjeruje se da se ista hipoteza može primijeniti i na žirafe.

Koja je svrha ovog istraživanja?

Žirafe među zoolozima nisu poznate kao naročito inteligentna bića. Autori ovog istraživanja se nadaju da će se to promijeniti te da će se žirafe nadalje smatrati inteligentnim sisavcima koji žive u grupama, te razvijaju vrlo uspješna i složena društva, koja im ujedno olakšavaju opstanak u teškim ekosustavima ispunjenim
grabežljivcima.

Autori također navode smjernice za daljnja istraživanja kako bi produbili razumijevanje ovih složenih bića. Bez točnog razumijevanja ekologije ponašanja vrste, ne možemo se adekvatno pobrinuti ni da zaštitimo ove životinje od izumiranja, što je nažalost sudbina brojnih drugih.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Možda će vas zanimati

Psihologija

Muškarci su skloniji riskiranju od žena, a također su i ispred žena kada je u pitanju poduzimanje rizičnog ponašanja koje je iznimno „idiotski”. Slijedom...

Neuroznanost

Veličina zjenice oka može otkriti radi li mozak majmuna brzo ili sporo. Veličinom zjenice može se predvidjeti hoće li majmun previše ili čak premalo procjenjivati, tvrde...

Hrvatska u znanosti

Koliko se informacija važnih za znanstvena istraživanja u ekologiji izgubi tijekom znanstvenog procesa i što možemo učiniti da to spriječimo? Ova pitanja istraživao je...

Genetika

Znanstvenici su u jednoj studiji dali objašnjenje zašto neki ljudi imaju smisla za ples, a drugi imaju osjećaj kao da imaju dvije lijeve noge....

Oglašavanje