Izgleda kako neke životinje posjeduju bar jednu osnovnu matematičku vještinu – mogu u određenom smislu brojati.
Početkom dvadesetog stoljeća je konj imena Pametni Hans iz Berlina privukao pozornost ljudi diljem svijeta. Njegov trener je pokazao kako ovaj kopitar može brojati (i rješavati matematičke probleme). To je radio tako što bi kopitom tapkao kako bi pokazao broj ili točan odgovor između više ponuđenih izbora.
Znanstvenici su poslije otkrili kako Pametni Hans zapravo i nema matematičke vještine, ali je bio svakako pokazao zavidne vještine opažanja. Ukratko, nije mogao odgovarati na pitanja na koja ispitivači također nisu znali odgovor, jer je Pametni Hans u stvari čitao sićušne tjelesne i facijalne znakove kako bi saznao točan odgovor.
Unatoč tome što Pametni Hans nije uspio položiti matematički kviz u prošlom stoljeću, studije su u posljednjih nekoliko desetljeća pokazale kako brojne žive vrste imaju svojevrsni ”osjećaj za brojeve” ili sposobnost razlikovanja raznih količina određenih predmeta.
Izgleda kako neljudski primati imaju najnaprednije numeričke vještine, što možda i nije toliko iznenađujuće. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, znanstvenici su pokazali kako čimpanze mogu zbrojiti broj čokolada raspoređenih u dvije zdjele za hranu (do 5 komada čokolade u svakoj posudi), usporediti taj broj sa zbrojem dvije druge zdjele za hranu i točno izabrati veću od ove dvije sume u 90% slučajeva.
20 godina kasnije, znanstvenici su pokazali da Rezus makaki majmuni mogu pravilno i brzo izbrojati broj predmeta na ekranu u 80% slučajeva kao i studenti na fakultetu. U narednim eksperimentima je pokazano da majmuni mogu računati preko osjetila tako što povezuju broj zvukova koje čuju s brojem oblika koje vide na ekranu.
Imaju i lavovi osjećaj za brojeve povezan sa zvukom. Ranija istraživanja su pokazala kako lavovi odlučuju hoće li prići ili se povući pred zvukovima glasnih uljeza (koji se prenose zvučnikom) ovisno od njihovog broja i od toga koliko članova ima u njihovoj vlastitoj grupi. Neki drugi sisavci, uključujući crne medvjede i vukove, također su pokazali sposobnost razlikovanje količina.
Pčele su, pak, poznate po svojoj izuzetnoj spoznaji, uključujući vještine društvenog učenja i odlučivanja. Znanstvenici također već dugo znaju da insekti znaju računati – barem do 4. Devedesetih je pokazano kako medonosne pčele znaju koliko su daleko otputovale od svoje košnice tako što bi putem brojale orijentire (do 4) te bi se zbunile kada bi znanstvenici izmijenili njihov broj.
Za razliku od njih, ribe nisu pretjerano poznate po svojoj inteligenciji. Ipak i te životinje imaju osjećaj za brojeve. Studije provedene na Gupi ribama pokazale su kako će se one radije pridružiti jatima koja su brojnija (i time sigurnija).
Neke studije pokazuju kako osjećaj za brojeve može biti nešto s čim se određene životinje i rađaju. Prije dvije godine su znanstvenici ustanovili kako pilići stari tri dana mogu identificirati veće i manje količine, možda čak i razmišljati o brojevima na ”brojčanoj liniji” koja se kreće s lijeva na desno, slično poput ljudi.
Bez obzira na sve, naš osjećaj za brojeve nije nešto posve jedinstveno. Zapravo, to vjerojatno i nije nešto što je rezervirano za životinje. Venerina muholovka, dakle biljka, također zna ”računati”.
