Osim svih od ranije poznatih negativnih spojeva koje pušenjem unosimo u svoj organizam, znanstvenici su otkrili da u cigaretama postoje žive bakterije.
Odavno nam je poznato da pušenjem postajemo ovisnici o jednom od najpoznatijih alkaloida – nikotinu, kao i to da uvlačenjem duhanskog dima u svoj organizam svjesno unosimo katran i druge štetne sastojke, ali ovih nas je dana posebno trgnulo novo otkriće – duhanske bakterije.
Sada znamo da osim teških metala i kancerogenih spojeva pušenjem unosimo žive bakterije u svoje tijelo! Mnoge od tih bakterija patogene su za čovjeka, pa bi u tome djelomično mogao ležati razlog činjenice da pušači puno češće obolijevaju od nekih bolesti nego nepušači. Jesu li te bakterije uzrok plućnih bolesti? Napadaju li naše srce i krvotok? Jesu li one razlog slabijem imunitetu pušača? Podliježu li pušači upravo zbog njih infekcijama češće od ostalih? Na ta pitanja odgovor ćemo dobiti u nekim drugim istraživanjima, mada sa sigurnošću već sada možemo reći kako udisanje živih patogena nikako nije bezazleno. Pušenje oštećuje gotovo svaki naš organ. Pokazalo se da je pušenje rizični faktor i za najčešće respiratorne bolesti – gripu, prehladu, bakterijsku upalu pluća, itd.
Ovo je prvi put da se u istraživanju bakterija u duhanu koristila metoda DNK mikrozračenja da bi se procijenio bakterijski metagenom. I sami su znanstvenici bili iznenađeni brojem i opsegom bakterijskih vrsta koje su pronašli. U prijašnjim su istraživanjima znanstvenici uspjeli dokazati da je na malim uzorcima duhana iz cigareta moguće uzgojiti kulture bakterija, ali ovom su metodom u duhanu pronašli već postojeće organizme. Pronašli su širok spektar raznih vrsta bakterija od kojih su neke za čovjeka bezopasne, ali i mnogo onih koje mogu ozbiljno ugroziti ljudsko zdravlje. Istraživači nisu istraživali neke posebno rađene vrste cigareta, već one koje su dostupne na širokom tržištu: Camel, Kool Filter Kings, Lucky Strike Original Red i Marlboro Red. U svim ovim vrstama cigareta pronađene su iste vrste bakterija. Neke od pronađenih vrsta već od prije direktno povezujemo sa infekcijama pluća i krvi, antraksom, bolestima koje se prenose hranom, te respiratornim infekcijama. Tako su u duhanu prisutne i: acinetobacter, bacillus, burkhloderia, clostridium, pseudomonas aeruginosa, klebsiella itd.
Istraživači vjeruju, sudeći po tragovima nikotina koji su pronađeni na nekim povijesnim lokalitetima, da duhan postoji još od 6000 godine pr.n.e., ali je u široku uporabu ušao tek u 16. stoljeću, kada ga je na francuski dvor iz Portugala donio Jean Nicot. Danas je na svijetu 1.2 milijardi pušača starijih od 15 godina, što znači da gotovo 1/6 svjetskog stanovništva izravno udiše bakterije koje su štetne za čovjeka, a brojka će se, u najblažem slučaju, udvostručiti dodamo li joj broj pasivnih pušača. Ovi podaci dovoljno govore o tome koliko je ljudi na svijetu ugroženo ovim štetnim mikroorganizmima.
Neke otporne vrste bakterija, vjeruju znanstvenici, prežive izgaranje cigarete i ulaze izravno u naš dišni sustav i krvotok. Sjetite se koliko novaca potrošite na sredstva za čišćenje kako biste živjeli u sigurnom kućanstvu bez bakterija koje mogu ugroziti vaše zdravlje i život. Zatim se sjetite koliko novca potrošite kupujući cigarete koje bakterije vraćaju u vašu okolinu. Kako izbjegavanje bakterija ne bi bilo Sizifov posao, jedino je rješenje prestati pušiti.
