Connect with us

Znanost

Psihologija

Kad lijekovi popuste, nastupa ljubav!

8903983980

Intenzivni i strastveni osjećaji ljubavi mogu pružati zapanjujuće djelotvorno olakšanje od fizičke boli, slično učinku tableta protiv bolova (analgetika) ili nekih nezakonitih droga poput kokaina, pokazuje objavljena studija na Stanford University School of Medicine.

„Dok su ljudi u fazi požude i strastvene zaljubljenosti, dolazi do promjena u raspoloženju koje utječe na doživljaj boli. Počeli smo razlikovati pojedine moždane strukture odgovorne za osjećaj nagrade i kako one djeluju na bol. To su duboko ukorijenjeni stari sustavi koji uključuju dopamin, jedan od primarnih neurotransmitera koji utječe na raspoloženje, motivaciju, i doživljaj nagrade općenito”, kaže dr. Sean Mackey, anesteziolog, voditelj odjela za Upravljanjem boli na Stanfordu, i glavni autor ove studije.

 Zaljubljenost umanjuje bol aktivirajući primitivne moždane  strukture koje uključuju osjećaj ugode i  nagrade, kao što je to  nucleus accumbens- u boji prikazan na slici.

Zaljubljenost umanjuje bol aktivirajući primitivne moždane strukture koje uključuju osjećaj ugode i  nagrade, kao što je to nucleus accumbens- u boji prikazan na slici.

Svakako da znanstvenici nisu još spremni preporučiti pacijentima s kroničnim bolovima da izbace uporabu lijekova i da ih nadomjeste strastvenom ljubavnom aferom. Međutim, bolje razumijevanje neuralnih puteva odgovornih za nagradu i ugodu, koji se aktiviraju prilikom ljubavne veze, a smanjuju osjećaj boli, mogu dovesti do novih prirodnih metoda kako olakšati bol.

„Područja u mozgu koja aktiviraju intenzivna ljubavna zanesenost ista su područja na koja djeluju lijekovi koji imaju efekt olakšavanje bolova”, kazuje dr. Arthur Aron, profesor psihologije na State University of New York. Dr. Aron proučava utjecaj ljubavi na ljudski organizam zadnjih 30 godina. „Kada mislimo na voljenu osobu, intenzivno se aktivira dio mozga odgovornog za nagradu. Isto područje je aktivno pri uporabi kokaina ili pri dobitku velike svote novaca.”

Studija je pokrenuta nakon konferencije neuroznanosti. „Aron je govorio o ljubavi, a ja o boli. On je govorio o sustavima unutar mozga koji su povezani s ljubavi. Ja sam govorio o sustavima povezanim s boli. Shvatili smo tada koliko se oba sustava preklapaju i zapitali se koliko utječu jedan na drugog?”

Uz suradnju profesora anesteziologije dr. Jarred Youngera, pokrenuto je istraživanje na Sveučilištu Stanford. „Dijelili smo letke tražeći studente koji su u prvoj intenzivnoj fazi zaljubljenosti, a unutar par sati imali smo dovoljan uzorak”, kaže dr. Mackey. Letak je tražio parove koji su u romantičnom odnosu devet mjeseci ili manje, odnosno osobe koje su se osjećale euforično, energično, te su neprestano razmišljali o partneru i priželjkivali njihovu prisutnost. „Bilo je to najlakše istraživanje koje je napravio odjel Upravljanjem boli na Sveučilištu Stanford. Očito kada ste tako zaljubljeni, želite svima to reći.”

Sudionici istraživanja trebali su donijeti fotografije svog partnera, ali i fotografije poznanika kojeg smatraju podjednako privlačnim. Fotografije su sudionicima bljeskovito prikazane dok su u ruci držali termalni stimulator koji proizvodi blagu nelagodu. Istovremeno se pratio slikovni prikaz mozga sudionika koristeći funkcionalnu magnetnu rezonanciju.

Usporedbe radi, studente se testiralo na izdržljivost na bol dok ih se distraktiralo igrama riječi. Znanstveno je dokazano da odvlačenje pažnje umanjuje bol, a istraživači su htjeli provjeriti je li ljubav samo još jedan distraktor.

Rezultati su pokazali da ljubav (pogotovo prikaz fotografije voljene osobe) i odvlačenje pažnje podjednako umanjuju bol, međutim te dvije metode koriste sasvim različite moždane puteve.

„S testom distrakcije aktivni su kognitivni moždani putevi koji olakšavaju bol. To su viši kortikalni procesi. S druge strane, ljubavna zanesenost aktivira područja povezana sa ugodom i nagradom. Uključene su primitivne moždane strukture koje mogu zaustaviti bol na razini opioidnih analgetika”, kaže dr.Younger.

„Ključno područje aktivno pri zaljubljenosti je nucleus accumbens, centar za ugodu koji također igra važnu ulogu u potkrepljivanju ovisničkog ponašanja, npr. pri uporabi sredstava ovisnosti”, kaže dr. Younger.

Istraživanje nam potvrđuje da se ne moramo samo oslanjati na tablete kako bi umanjili osjet boli. Ljudi mogu samostalno aktivirati centar za ugodu u mozgu, bez nuspojava koje imaju razne droge i medikamenti.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Psihologija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh