Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay

Biljke i životinje

Kada i kako su plavi kitovi evoluirali u najveće životinje koje su ikada postojale?

Gigantizam možda izgleda kao prastari fenomen, s obzirom da su goleme životinje poput Megalodona i Tyrannosaurusa rexa izumrle prije više milijuna godina. Najveći kralježnjak koji je ikad živio, međutim, pripada sadašnjem, a ne prošlom životinjskom svijetu. Riječ je o plavom kitu, koji može narasti i preko 30 metara dužine.

Plavi kitovi imaju usi – pločice od snažnog i fleksibilnog keratenskog materijala, umjesto zubi – i koriste ju kako bi filtrirali ogromne količine plijena iz morske vode. Najstariji članovi loze kitova usana pojavili su se prije 36 milijuna godina, ali novo istraživanje objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal Society B pronalazi da se golemi članovi ove loze pojavljuju tek prije 2-3 milijuna godina, što je tek kap u evolucijskoj kanti.

“Ono što čini našu studiju jedinstvenom i važnom jest što je ona prva koja objašnjava kako, kad i zašto su kitovi usani toliko narasli”, rekao je viši autor Nicholas Pysenson, kustos fosila morskih sisavaca u Prirodoslovnom muzeju Smithsonian.



Muzej je dom najvećih i najrazličitijih kolekcija lubanja živućih i izumrlih kitova usana, pa je Pyenson nedavno utvrdio kako je širina kitove lubanje dobar indikator njegove sveukupne veličine.

“Svaki put kad je filtriranje hrane evoluiralo kod kralježnjaka, oni obično postaju veći”, rekao je Slater. “Kitopsine i goleme psine veći su od svih drugih morskih pasa. A ribe koje filtriraju hranu u mezozoiku su bile jedne od najvećih koščatih riba koje su ikad živjele.”

Suator Jeremy Goldbogen s Morske postaje Hopkins sa Sveučilišta Stanford rekao je da veliko tijelo kod vrsta koje filtriraju hranu može omogućiti učinkovitiji metabolizam i jeftiniji “trošak prijevoza”, što je u osnovi biološka verzija mjerenja potrošnje litara goriva po kilometru za automobile. Ona karakterizira koliko energije je potrebno za prelaženje određene udaljenosti.

“Veće (morske) životinje imaju manji trošak prijevoza, i to im olakšava prekoocanske migracije”, dodao je.

Znanstvenici teoretiziraju da je početkom ledenog doba, prilikom prekrivanja sjeverne hemisfere ledenim pločama, istjecanje iz novih ledenih kapa ispiralo hranjive tvari u priobalne vode u određeno doba godine. U takvom scenariju, zalihe hrane se sezonski povećavaju.

S time na umu, Pyenson i kolege koristili su se mjerenjima lubanje kako bi procijenili dužinu 63 izumrlih vrsta kita, od kojih su neke živjele i prije više od 30 milijuna godina. Konačne informacije, zajedno s podacima o 13 vrsta modernih kitova, omogućila je timu da zabilježi veličine kitova i obrasce rasta tijekom godina.

Voditelj studije Graham Slater sa Sveučilišta u Chicagu rekao je da su postojeće gigantske vrste kitova “sve evoluirale vrlo brzo nekad u zadnjih 4,5  milijuna godina i – ovo je velika stvar – učinile su to neovisno jedna od druge. Drugim riječima, veliki kitovi ne dolaze iz jednog velikog pretka, nego sve dolaze iz puno manjeg pretka.”

Pyenson je objasnio kako je najstariji predak kitova usana vjerojatno bio veličine današnjih velikih pliskavica (dobri dupin). Ovi dupini narastu do 2,5 metra, te pokazuju da plavi kitovi danas mogu narasti do veličine 12 puta veće od svog najstarijeg pretka.

Filtrirano hranjenje moglo bi objasniti zašto su kitovi usani tako veliki.

Kitovi usani koji filtriraju manji plijen poput krila iz morske vode dobro su opremljeni da bi iskoristili ova gusta jata – izvor hrane. Kako se povećavala veličina tijela morskih sisavaca, tako je njihova potraga za hranom postajala učinkovitija.

No, očito, nemaju sve gigantske životinje sustav filtriranog hranjenja.

“Čini se da gigantizam ima različite uzroke i posljedice u različitim lozama”, rekao je Slater. “To da li ste toplokrvni ili hladnokrvni, koju vrstu hrane jedete i gdje živite, utječe na to koliko ćete brzo postati veliki i koliko ćete dugo preživjeti kao loza. U slučaju kitova usana, filtrirano hranjenje postavlja stol, ali hrana im se mora poslužiti kako bi se zaista okoristili.”

Plavi kitovi danas su ugrožena vrsta, i sukobljavaju se s prijetnjama poput klimatskih promjena, zagađenja i drugih problema koji su povezani s ljudima. Ekološka pozornica postavljena je tako da kitovi usani evoluiraju natrag u manje veličine, ali znanstvenici nisu sigurni jestu li divovski morski sisavci sposobni za takvo što, i imaju li dovoljno vremena da reduciraju svoju veličinu kako bi povećali šanse za preživljavanjem

Kada se smanji populacijska gustoća plijena, kitovi usani moraju tražiti hranu kako bi održali razine energije, ali kao rezultat toga njihovo zdravlje može biti narušeno, rekao je Goldbogen, pozivajući se na to da kitovi ponekad troše više energije nego što je imaju od unosa hrane.

On i njegovi kolege stoga se pitaju imaju li svjetski oceani dovoljan kapacitet da održe nekoliko milijardi ljudi i najveće kitove na planeti. Ako populacija kitova usana nastavi opadati, ove ikone oceana mogle bi se pridružiti Megalodonu i T. rexu kao zapamćeni divovi prošlosti.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Biljke i životinje

Popularno

Na Vrh