Što je kaotičnija situacija, to je anksioznim i depresivnim ljudima teže donijeti ispravne odluke i učiti na vlastitim pogreškama. S druge strane, procjena takvih ljudi se može poboljšati ukoliko se usredotoče na pozitivne odluke iz prošlosti, a ne negativne.
Istraživanje objavljeno u prosincu prošle godine u časopisu eLife se posebno istakntulo s obzirom na cijelu COVID-19 situaciju koja zahtjeva taktičko i spretno razmišljanje kako bi se izvuklo najbolje iz situacije.
Istraživači sa Berkeleya su testirali racionalno donošenje odluka kod 300 ispitanika. U ispitanike su bili uključeni ljudi sa kliničkom depresijom te ljudi sa generaliziranim anksioznim poremećajem. Od prije se zna kako ljudi kod donošenja odluka koje primjenjuju princip vjerojatnosti (npr. “Zaokruživanje odgovora na ispitu za koji ne znate je li točan.”) koriste pozitivne ili negativne rezultate svojih prethodnih radnji.
Rezultati pokazuju kako sudionici čiji se simptomi križaju s anksioznošću i depresijom (npr. zabrinutost, nemotiviranost, osjećaj nezadovoljstva sa sobom ili budućnošću) imaju najviše poteškoća prilikom izvođenja informatičkog zadatka koji je stimulirao brzo mijenjanje okruženja.
S druge strane, ispitanici koji nisu imali simtpome depresije ili anksioznosti, naučili su se brzo prilagoditi promjenjivim uvjetima na temelju prethonih iskustava.
Kada se okolina brzo mijenja, i kad donesu odluku s lošim ishodom, depresivni i anksiozni ljudi se u budućnosti fiksiraju na tu pogrešku. S druge strane, emocionalno otporniji ljudi imaju tendenciju da izvlače ono dobro iz situacija i to primjene u budućnosti, a loše iskustvo nastoje zaboraviti, tj. zanemariti.
Postoje li već slična istraživanja?
Slično istraživanje je već provedeno 2015 od strane istog tima znanstvenika. U tom slučaju se promatrao utjecaj straha, odnosno nagrade na ispravno donošenje odluka. Ispitanici su igrali igru kojoj je cilj odabrati krug ili kvadrat u što kraćem vremenu. Ako se odabere ispravan odgovor, ispitanik dobije novčanu nagradu, a za krivi odgovor je slijedio umjereni električni udar. Rezultati su i tada pokazali da ljudi sa depresijom i anksioznošću puno sporije donose ispravne odgovore, bez obzira na potencijalnu nagradu ili strah.
Rezultati istraživanja ukazuju na to da se ljudi sa depresijom i anksioznoću puno teže prilagođavaju promjenama, pogotovo u dinamičnom okruženju u kojem se nalazimo. Rezultati također sugeriraju da bi takvim ljudima mogla pomoću kongitivna terapija koja usmjerava njihovu pažnju na pozitivne ishode u prošlosti, a ne na negativne.