Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Kemija

Kada znanost zagleda u čašicu: Znate li kako se pije viski (i zašto baš tako)?

Svi znalci i ljubitelji viskija reći će vam isto – samo mala kap vode obogatit će miris i okus ove dimljene, zlatne tekućine. Koristeći se računalnim simulacijama, znanstvenci su uspjeli objasniti kemiju iza tog.

“Okus viskija primarno je vezan za takozvane amfipatske molekule, sačinjene od hidrofobnih i hidrofilnih dijelova”, objasnio je Björn Karlsson, jedan od autora studije objavljene u časopisu Scientific Reports. To u osnovi znači da jednu stranu molekula “okusa” u viskiju privlači voda, dok drugu odbija. I po svemu sudeći, ova dvojaka struktura molekule poznate kao gvajakol ima ogroman utjecaj na okus viskija.

Gvajakol se obično nalazi u dimljenim i tresetnim škotskim viskijima, i već je otprije poznat kao nositelj ovog specifičnog okusa kojeg toliko vole mnogi ljubitelji viskija. Koristeći računalne simulacije mješavine vode i etanola s dodatkom gvajakola, znanstvenici su uspjeli uočiti kako različite koncentracije dviju tekućina mijenjaju ponašanje molekule okusa u otopini.

Otkrili su da zbog interakcije vode, etanola i gvajakola, razvodnjavanje viskija dovodi molekule gvajakola na površinu, što znači da će vrlo brzo pronaći svoj put do jezika i nosa uživatelja, i na taj način poboljšati okus i miris.

Koliko biste vode trebali dodati u svoj alkohol? Pa, preferencije u uživanju viskija su osobna stvar, rekao je Karlsson za NPR. “Vrlo je teško reći nešto općenito.” Stara mudrost pak kaže da je dovoljno par kapi vode ili jedna kockica leda, no to zaista ovisi o osobnom ukusu.

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Neuroznanost

Neuroplastičnost, fascinantna sposobnost našeg mozga da se mijenja i prilagođava tijekom cijelog života, temelj je na kojem počiva naša sposobnost učenja, prilagodbe i oporavka....