Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Društvene znanosti

Kako će svijet izgledati nakon korona virusa?

Pandemija koronavirusa je razotkrila slabosti kratkovidog i hiper individualističkog društvenog sustava, piše za magazin Social Europe Karin Pettersson, švedska novinarka i predsjedavajuća u Svjetskoj organizaciji novina i novinskih izdavača.

Ona podsjeća da je potpredsjednik SAD-a Mike Pence, koji je izabran na čelo odbora za borbu protiv koronavirusa, kao guverner Indiane inicirao drastično smanjenje fondova za javno zdravstvo i testiranja na HIV virus, što je izazvalo masovno širenje SIDA-e u toj saveznoj državi, prenosi Radio Slobodna Europa (RSE) . Na sličan način, nakon izbora 2016, administracija Donalda Trumpa je srezala federalne fondove za prevenciju pandemija.

Kriza izazvana koronom definirat će našu epohu

Pettersson je uvjerena da će kriza izazvana širenjem koronavirusa “definirati našu epohu”. Neki je uspoređuju, kada je riječ o ekonomskim posljedicama, s globalnom financijskom krizom 2008., koja je dovela do recesije i velike nezaposlenosti. Uz to, koronavirus je već doveo do smrti tisuća ljudi, a još se ne nazire krajnja bilanca.

I u Švedskoj se situacija pogoršava, ali građanima ulijeva povjerenje što glavnu riječ u kriznim stožerima koji koordiniraju mjere imaju stručnjaci, “a ne vjerski fanatici ili političari koji kratkovidno žude za maksimalnom pažnjom javnosti”. Međutim, kako navodi Pettersson, “ovo je i dalje tek početak. Prvo stiže kriza, onda očaj, a na kraju vrijeme za promišljanje”.

S druge strane, postavlja se pitanje što da rade oni građani koji ne mogu sebi priuštiti ostanak kod kuće: primjerice migranti.

Naravno, svima je jasno da se protiv ovakve bolesti ne može boriti individualno, već samo društvo kao cjelina. Za to nije dovoljna samo dobro organizirana vlada, već iziskuje i osobnu odgovornost građana i osjećaj dužnosti za pomoć najbližima, brigu ne samo o vlastitoj nego i o zaštiti drugih ljudi.

S druge strane, postavlja se pitanje što da rade oni građani koji ne mogu sebi priuštiti ostanak kod kuće: primjerice migranti koji se kriju od švedskih i drugih vlasti, zatim sve veći broj onih koji rade honorarno bez regularnog zaposlenja i plaće (gig workers) u SAD-u i ostalim zemljama, a koji jedva sastavljaju kraj s krajem?

“Očuvanje zdravlja kao javnog dobra postalo je nemoguće na određenoj razini nejednakosti i nesigurnosti”, ocjenjuje Pettersson.

Bizarno vrijeme

Ova kriza je, po njenim riječima, izbacila u fokus mane “našeg” kratkovidog, eksploatirajućeg, hiper individualističkog vremena. “Naše bizarno doba u kojem se pretvaramo kako nismo svi međusobno povezani i da ono što činim ‘ja’ ne utječe na ‘tvoju’ budućnost”, navodi predsjedavajuća Borda WAN-IFRA za slobodu medija.

Na globalnoj razini desetljećima se smanjuju investicije u istraživanje infektivnih bolesti i pandemija, jer ne osiguravaju brz profit i rast vrijednosti dionica na burzama tvrtka koje posluju u zdravstvenom sektoru. One radije ulažu u istraživanja srčanih bolesti, problema anksioznosti i pomagala za erekciju.

“Investicije u javno zdravstvo nisu komercijalno održive u poznom kapitalizmu”, ističe Pettersson.

Financijska kriza iz 2008. godine nije potakla bilo kakvo preispitivanje. Potpuno suprotno. Prijetnja od pandemija i brzo približavanje prekretnici u klimatskoj krizi – dobro su poznati.

“Međutim, pokretačke snage kratkovidosti našeg ekonomskog i političkog sustava su toliko moćne da je čak i poznatim rizicima nemoguće upravljati. Protok novca se mora osigurati, kvartal za kvartalom. Dok ne dođe do kraha”, zaključuje Karin Pettersson.

Ljudi odgovorni za pandemiju

Pandemija koronavirusa nije prirodna katastrofa već polazna točka koncepta poljoprivrede kojem je podređena dobrobit životinja i ljudi, ocjenjuje u magazinu Social Europe Michal Rotem, doktorantkinja na Sveučilištu u Tel Avivu.

Mnogi stručnjaci upozoravaju da je ova pandemija izazvana ljudskim ponašanjem.

Dobri poznavatelji prilika u Kini navode da se treba prisjetiti situacije 1970. godine u ovoj zemlji, kada je od gladi preminulo više od 36 milijuna ljudi.

Komunistička partija, koja je kontrolirala proizvodnju, nije uspjela osigurati dovoljne količine hrane. Zbog toga se 1978. lišila ekskluzivne kontrole nad poljoprivredom dopuštajući razvoj privatnog sektora.

Trgovina divljim životinjama u Kini, izvor zaraze

Dok je većina zemljoradnika uzgajala perad, svinje i krave, uz žitarice i mahunarke – manji, ali bogatiji sektor se opredijelio za lov i pripitomljavanje divljih životinja, kao što su šišmiši, kornjače i zmije. U početku se njima trgovalo samo u blizini kuće, navodi Rotem.

Iako je tada to bila ilegalna aktivnost, komunističke vlasti su zatvarale oči pred njom jer je omogućavala preživljavanje ljudi u kriznim vremenima.

Međutim, uviđajući njen ekonomski potencijal, kineska vlada je 1988. izmijenila zakon, definirajući po prvi put divlje životinje kao “prirodni resurs” koji se može koristiti za vlastite potrebe. Time su one postale zanimljive za biznis.

Ubrzo je postalo jasno da je ta odluka bila začetak širenja novih virusa. S razvojem ove industrije, u ograničenom prostoru pojavilo se veliko tržište, ističe Rotem. Na njemu se prodavala široka lepeza životinja: nosorozi, vukovi, miševi, krokodili, patke i zmije, zajedno sa svinjama, kokošima i kravama.

“Tamo gdje postoji velika koncentracija životinjske populacije, postoji i mogućnost da se životinjske bolesti prenesu do drugih vrsta, kao i na čovjeka – što se upravo dogodilo,” naglašava izraelska analitičarka.

Nenaučene lekcije SARS-a

Virus SARS-a se pojavio 2003. u provinciji Guangdong, čiji je prenositelj bila divlja životinja cibetka. Proširio se na 71 zemlju i preminulo je 774 ljudi. Zbog toga su kineske vlasti marginalizirale prehrambenu industriju zasnovanu na divljim životinjama.

Iako je njeno sudjelovanje u društvenom proizvodu bilo beznačajno, biznismeni koji su izgubili velike profite tom odlukom lobirali su da se omogući nastavak trgovine. Ubrzo su kineske vlasti proglasile legitimnom trgovinu s 54 životinjske vrste. Također, 2016. je dodano još nekoliko kao što su tigrovi i pangoline (mali sisavci skoro potpuno prekriveni ljuskicama).

Krajem prošle godine je izbila epidemija koronavirusa. Stručnjaci pretpostavljaju da je izvor vjerojatno šišmiš, koji ga je prenio pangolinu, a ovaj čovjeku na tržnici u kineskom gradu Wuhanu.

Kavezi pretrpani životinjama

Oba ova virusa su se pojavila tamo gdje je postojala velika koncentracija različitih vrsta životinja na malom prostoru, što je omogućavalo prenošenje zaraze s jedne na drugu. Interakcija između šišmiša, pangolina i čovjeka u velikoj mjeri ovisi o fizičkoj bliskosti.

Kako navodi Pitter Lee, profesor koji proučava trgovinu životinjama u Kini: “Kavezi su pretrpani. Životinje na podu su natopljene tekućinom koju sve ispuštaju. Tako se upravo javlja virus.”

Nakon izbijanja epidemije koronavirusa, vlasti u Pekingu su ponovo zabranile prodaju divljih životinja. Međutim, organizacije širom svijeta traže od kineskih dužnosnika da trajno ukinu zakon koji to dopušta.

Prema riječima Jonathana Epsteina, veterinara i epidemiologa, vrlo je važno shvatiti izvor iz kojeg potječe virus, kako bi se spriječio njegov povratak. Po njegovom mišljenju, za epidemije nisu krive životinje, već su posljedica ljudskih aktivnosti.

Rotem smatra da Kineze ne treba osuđivati zbog konzumiranja životinja, koje drugi narodi ne jedu, jer, po njenom mišljenju, suštinski nema razlike između klanja tigrova i krava ili peradi.

“Ključni problem su uvjeti, a ne životinjska vrsta”, navodi.

Stoga, umjesto fokusiranja samo na pronalazak cjepiva, ovo pitanje se mora rješavati na temeljitiji način.

“Ako mi, ljudska bića, tretiramo blagostanje životinja kao nužno – ne samo zbog njih samih nego i nas – i inzistiramo da je javno zdravlje važnije od dobrobiti bogatih industrija, onda se izbijanje zaraza može spriječiti. Blagostanje životinja-ljudsko blagostanje. Vrijeme je da se razmisli o posljedicama našeg odnosa prema životinjama, ne samo u moralnom smislu već i zdravstvenom”, zaključuje Michal Rotem, doktorantkinja na Sveučilištu u Tel Avivu.

Svijet ulazi u recesiju

Svijet ulazi u recesiju i izgledat će drukčije nakon završetka pandemija, kazao je za ABC glavni ekonomist Allianz grupe Mohamed El-Erian.

Središnje banke, prije svega američke Federalne rezerve, posegnule su za upumpavanjem velikih količina novca i smanjenjem kamatnih stopa kako bi pomogli ekonomiji. Međutim, El-Erian podsjeća da su kamatne stope bile na povijesnom minimumu i prije izbijanja pandemije, točnije 0,75% u listopadu, a sada su skoro na nuli.

“Njihovo dodatno smanjenje u ovom trenutku sliči na držanje za slamku”, kaže ovaj utjecajni investitor na Wall Streetu. Investitori su dugo profitirali od upumpavanja novca na financijska tržišta nakon izbijanja financijske krize 2008. kako bi se pomoglo oživljavanju ekonomije.

Po mišljenju El-Eriana, 2019. godine su se dogodile tri stvari, koje se obično ne događaju istovremeno, što je uljuljkalo investitore.

Najprije su dobili velike profite na njihove rizične uloge. Drugo, dobro su zaradili i od obveznica, koje nisu rizične za poslovanje. I, treće, sve se to dogodilo u kontekstu praktično nikakve nestabilnosti.

“Investitorima se ostvarivao san – ali ove se stvari ne smiju istovremeno događati”, naglašava glavni ekonomist Allianz grupe.

U međuvremenu, povećavaju se dugovanja. Tako su korporativni dugovi izvan bankarskog sektora narasli na 75.000 milijardi dolara krajem 2019., u odnosu na 48.000 milijardi dolara krajem 2009. godine, podaci su Instituta za međunarodne financije (the Institute of International Finance) u Washingtonu.

Stoga izbijanje pandemije nije moglo doći u gore vrijeme po ekonomiju. On smatra da smanjivanje kamatnih stopa samo po sebi, bez drugih mjera, neće pomoći ekonomiji.

Ekonomija će izgledati drukčije nakon pandemije

Pandemija je razotkrila i ovisnost svjetske ekonomije o Kini, jer je opskrba iz ove “globalne tvornice”, kako nazivaju najmnogoljudniju zemlju, bila gotovo obustavljena.

“Trebamo preispitati globalizaciju lanaca opskrbe i potražnje, jer nisu dovoljno održivi u svijetu u kojem živimo”, ocjenjuje El-Erian.

Tvrtke diljem svijeta suočavaju se s problemom likvidnosti, bez obzira na mjere vlada i središnjih banaka, što ubrzo može dovesti u pitanje i njihovu solventnost. To se, prema mišljenju El-Eriana, mora izbjeći po svaku cijenu.

“Problem solventnosti znači nezaposlenost, dublju recesiju i dugotrajnije ožiljke na globalnoj ekonomiji”, zaključuje glavni ekonomist Allianz grupe. On dodaje da će nakon pandemije tvrtke početi drugačije razmišljati o učinkovitosti i ekonomičnosti, a da ćemo kao društvo “razmišljati drukčije o tome kako djelujemo”.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Istraživači su uvjereni da određeni aktivni sastojci iz kanabisa mogu utjecati na sprječavanje ulaska virusa u stanice pluća.

Računarstvo i internet

Iako je ponosan na posao koji je obavio, ovaj 17-godišnjak kaže da ne želi postati uzor kako se postaje poznato ime za vrijeme pandemije

Biljke i životinje

Istraživači smatraju da bi antitijela ljame mogla pomoći u zaštiti onih koji do sad nisu bili zaraženi koronavirusom.

Biljke i životinje

Znanstvenici se nadaju da će labradori i koker španijeli moći prepoznati koronavirus čak i na asimptomatskim nositeljima.

Oglašavanje