Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Na rubu znanosti

Kako drveće “razgovara”?

30 godina istraživanja otkrilo zanimljivosti mreže korijenja

Ekologinja Suzanne Simard tvrdi kako drveće ima sofisticiranu i povezanu ‘društvenu’ mrežu koja se odvija pod zemljom.

Njezino 30 godina dugo istraživanje kanadskih šuma je dovelo do otkrića da drveće međusobno ‘razgovara’ često, a i na velikim udaljenostima. Na cijelu ideju istraživanja ju je navelo jedno davno otkriće u kojem je ustanovljeno da jedan korijen sadnice bora može poslati ugljik drugom korijenju sadnica bora.

Stabla su, navodno, jako društvena i međusobno ovise jedna o drugima kako bi preživjela. Komunikacija je bitna, a ogromna mreža korijenja služi i za slanje ‘tajnih’ poruka među njima, što omogućuje dijeljenje hranjivih tvari i vode s onim stablima kojima su nutrijenti potrebniji.

Njezina pretpostavka da drveće može međusobno dijeliti informacije bila je jako kontroverzna pa je zbog poteškoća u dobivanju sredstava za istraživanje odlučila sama eksperimentirati.

Posadila je 240 stabala breze, jele i cedra u kanadskoj šumi i pretpostavila da će breza i jelka razviti vlastitu podzemnu mrežu, no ne i cedar. Sadnice je pokrila plastičnim vrećicama ispunjenim raznim vrstama ugljičnih plinova. U brezu je ubrizgala radioaktivni plin, a u jelu stabilni ugljikov dioksid.

Kad ih je provjeravala Geiger-Müllerovim brojačem, saznala je da u cedru nema radioaktivnosti. Međutim, kod jele i breze, koje su dijelile ugljikov dioksid, brojač je itekako reagirao. Breza je bila ta koja je slala ugljikov dioksid jeli, osobito kad je bila u hladovini. Tijekom zime, događala se obrnuta komunikacija. Breza je bila bez lišća, a zimzelena jela joj je slala potrebni ugljik. Znanost je do tada uvijek smatrala kako se stabla međusobno natječu za ugljik, sunce, vodu i hranjive tvari.

Stabla su ‘razgovarala’ pomoću kemijskih i hormonskih signala putem micelija. Komunicirala su putem ugljika, dušika, fosfora, vode, hormona i kemikalija, a zatim međusobno dijelila te elemente, stvarajući ravnotežu cijele šume.

Micelij povezuje različita pojedina stabla u jednoj šumi, bilo da su u pitanju stabla iste ili različitih vrsta. Simard je otkrila kako starija stabla hrane mlađa te da jedno starije stablo može biti povezano s više stotina drugih stabala.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Tim od 24 znanstvenika iz Europe, SAD-a i Afrike otkrio je da je tzv. subvlažna zona iznenađujuće ispunjena biljnim svijetom.

Tehnologija

NASA-ina misija na Mars je planirana za 2030. godinu, a ova američka svemirska agencija trenutno radi na velikom unapređenju komunikacijskog sistema. Dosad je NASA...

Biljke i životinje

Tajnom operacijom specijalnih vatrogasnih postrojbi u posljednji je čas pred naletom požara spašen posljednji lug volemije (australskog stribora), prethistorijske vrste drveća koje još nazivaju i...

Arheologija i paleontologija

Čudna stabla, s nekim značajkama današnjih tropskih stabala, rasla su jednom na Antarktici, pokazala su najnovija istraživanja. Prije otprilike 200 milijuna godina, tijekom kasnog...

Oglašavanje