Zvijezde su prekrasna nebeska tijela, ali što ih čini takvima? Od čega se sastoje? Kako nastaju zvijezde?
Zvijezde nastaju iz oblaka prašine koji su prisutni u svim galaksijama. Neka velika gužva i pokretanje duboko unutar ovih oblaka uzrokuje stvaranje gruda određene mase s kojima se plin i čestice prašine prisutne unutar oblaka sudaraju pod utjecajem vlastitog gravitacijskog privlačenja. Urušavanjem čestica prašine i plina, nakupine koje se nalaze u središtu počinju se zagrijavati. Ovakve tvorevine zovemo protozvijezdama, a one postupno postaju zvijezde zbog stalnog sudaranja plinova i čestica prašine. Ponekad se ovi plinovi i čestice prašine urušavaju tako da stvore dva ili ponekad tri “mjehura”, pa se neke zvijezde pojavljuju u skupinama. Većina zvijezda na Mliječnoj stazi su u skupinama. Ne pretvori se, nužno, cijeli oblak u zvijezdu, već ostatak prašine može formirati planete, komete, asteroide ili ostane takav kakav jest.
Američki astronomi govore kako zvijezde nastaju na jedan od dva moguća načina. Jedan je proces nazvan od vrha prema dolje. U njemu se molekularna tijela raspadaju u plinovite oblike koji se urušavaju dok se ne stvore tijela poput zrna sjemenki, a onda se okolni plin i čestice prašine spajaju s njima i tako nastaje velika zvijezda. Ali prema Marku Kreimholzu sa Sveučilišta Princeton, Christopheru Mckeeju sa Sveučilišta Kalifornija i Richardu Kleinu iz Nacionalnog laboratorija, ova teorija, od dolje na gore, nije točna, jer malena tijela poput zrna sjemenki ne mogu narasti u veliku zvijezdu za vrijeme životnog vijeka jednog takvog oblaka.
Nakon što se zvijezda formira, unutarnja jezgra koja ima središnju gravitacijsku silu, privlači okolni materijal, što može uzrokovati da zvijezda postane supernova, te eksplodira svom žestinom tvoreći tako i one teže kemijske elemente. U drugim slučajevima ne dolazi do eksplozije, već se samo unutrašnjost zvijezde diže prema površini i onda odlazi u svemir otpuhujući ujedno vanjski sloj zvijezde.
