Istraživanja su otkrila da je vjersko uvjerenje povezano s određenim područjima ljudskog mozga, ali još imamo mnogo toga naučiti o načinima na koje ova područja utječu na religijsko vjerovanje. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Neuropsychologia otkrilo je da oštećenja – lezije – u određenom području mozga povećavaju vjerski fundamentalizam.
Ljudska vjerovanja, u ovom slučaju religijska vjerovanja, jedna su od temeljnih kognitivnih i društvenih znanja koja nas razlikuju od drugih vrsta i ukazuju na to kako su evolucija i kognitivni i društveni procesi utjecali na razvoj ljudskog mozga”, rekao je Jordan Grafman sa Sveučilišta Northwestern za PsyPost.
Grafman i njegovi kolege istražili su muške veterane Vijetnamskog rata s lezijama na području mozga koje se zove ventromedijalni prefrontalni korteks. Pronašli su da veterani s lezijama na ovom području mozga prijavljuju više razine vjerskog fundamentalizma u odnosu na veterane s drugim lezijama.
Rezultati upućuju na to da je “varijacija u prirodi religijskih vjerovanja vođena određenim područjima u prednjim dijelovima ljudskog mozga i ta su područja među najkasnije razvijenim područjima ljudskog mozga”, objasnio je Grafman.
Prethodna istraživanja sugeriraju da je ventromedijalni prefrontalni kortekst, koji se nalazi u frontalnom režnju mozga, “kritično središte” sustava vjerovanja.
Nova studija pronašla je da su oštećenja ventromedijalnog prefrontalnog korteksta uzrokovala povećanje vjerskog fundamentalizma smanjenjem kognitivne fleksibilnosti – sposobnosti da ažuriramo svoja vjerovanja u svjetlu novih dokaza – uz smanjenje otvorenosti kao osobine ličnosti.
Znanstvenici su ispitali 119 veterana s prodornom traumatskom ozljedom mozga i 30 vijetnamskih veterana koji nemaju povijest ozljede mozga.
Grafman upozorava da su rezultati istraživanja ograničeni. “Za ovu studiju, regrutirali smo vijetnamske veterane sa ili bez ozljede mozga”, rekao je za PsyPost. “Svi su bili muškarci, Amerikanci i ratni veterani. Ovo ograničava generalizaciju na druge skupine ljudi uključujući i žene, ljude iz drugih zemalja, kao i ljude koji dolaze iz kultura s drugačijim primarnim religijskim vjerovanjima.”
“Moramo shvatiti koliko se religijska uvjerenja razlikuju od moralnih, legalnih, političkih i ekonomskih uvjerenja svojim reprezentacijama u mozgu, narav obraćenja iz jednog sustava vjerovanja u drugi, razliku između vjerovanja i djelovanja, kao i prirodu dubine znanja kojim se pojedinci koriste pri pristupanju i objašnjavanju svojih vjerovanja.”
Novo istraživanje pomaže razjasniti vezu između funkcioniranja mozga i religijskih vjerovanja. No postoje i mnogi drugi čimbenici, fiziološki i psihološki, koji zahtijevaju daljnje proučavanje.
“Vjerovanja su oblikovala naša ponašanja tisućama godina i pomogla nam oblikovati razvoj i sofisticiranost našeg mozga”, objasnio je Grafman. “Takvi sustavi vjerovanja ovisni su o drugim aspektima naših kognitivnih i društvenih procesa, i te interakcije je važno razumjeti. Primjerice, kako otvorenost kao osobina ličnosti utječe na vaše oblikovanje i djelovanje u skladu s uvjerenjima? Što je s genetskom predispozicijom i njenim utjecajima na naše sustave vjerovanja?”
“Dok se religijska i druga vjerovanja mogu proučavati selektivno i neovisno od drugih kognitivnih i društvenih procesa, njihova ovisnost o, i interakcija s drugim funkcijama mozga bit će važno područje istraživanja u nadolazećim desetljećima”, rekao je Grafman. “Kako kažu, ‘vrag je u detaljima’.”
