Psihologija valjanja u hrpi novca.
Znate li što zvuči prilično sjajno? Osvajanje neke pozamašne svote novca u igri na sreću. Često igranje igara na sreću možda nije financijski najracionalnija odluka na svijetu, ali znamo svi izreku s riskiranjem i profitiranjem. Napokon, dobiveni novac bi vas učinio zaista sretnim, zar ne? Možda ipak ne. Naime, ako već niste sretni, pobjeda na lutriji najvjerojatnije neće imati dugoročnog utjecaja na to.
Postoje zaista zanimljiva istraživanja psihologije igara na sreću. Studije su pokazale da ljudi imaju problema s obradom koliko je zapravo malo vjerojatno samo osvajanje i zato rado misle kako bi se to lako moglo dogoditi baš njima. Neke studije također sugeriraju da veća želja za igrom na sreću postoji kod osoba s nižim prihodima koji se nadaju da će tako pobjeći iz teških financijskih okolnosti.
Ono što je možda najzanimljivije od svega, studije pokazuju kako osvajanje lutrije ne čini ljude sretnijima dugoročno. Suprotno popularnom mitu osvajanje novca ipak ne pretvara ljude u strojeve za trošenje nakon čega bi trebali ostati slomljeni i nesretni. Osvajači uglavnom izvješćuju da su ostali jednako sretni kao i prije sudbonosnog igranja.
Studija iz davne 1978. uspoređivala je 22 dobitnika lutrije s 22 člana kontrolne skupine (koji nisu osvojili nikakav novac) te s 29 ljudi koji su završili paralizirani nakon raznih nesreća. Općenito, dobitnici lutrije izvijestili su da su sretniji od paraplegičara i kvadriplegičara – postigli su 4 od 5 „bodova sreće“, umjesto 2,96 od 5 kao kod paraliziranih ispitanika. Kontrolna grupa je imala u prosjeku 3.82 od 5 bodova, što nije bitno različito od dobitnika lutrije.
Kako je istraživanje takve tematike tada još bilo u povojima, znanstvenici su bili iznenađeni što dobitnici lutrije nisu izvijestili da su značajno sretniji od kontrolne skupine, ali i da su žrtve nesreća izvijestili da su iznad sredine ljestvice (2,5). Sve u svemu, osvajanje lutrije nije znatno povećalo sreću, a katastrofalna nesreća nije učinila ljude nesretnima onoliko koliko bi se moglo očekivati.
Iako je studija iz 1978. godine bila mala, studija o nizozemskim dobitnicima lutrije iz 2008. izvijestila je o sličnim rezultatima.
Koncept se zove “hedonistička prilagodba”. Ljudi pokazuju da se ipak vraćaju na prijašnju sreću nakon tog događaja za koji pretpostavljaju da će imati veliki utjecaj na to kako se osjećaju.
“Neki od nas imaju termostat postavljen na sreću, neki ga imaju postavljen na depresiju. U međuvremenu, drugi su negdje između”, napisao je psiholog Robert Puff za Psychology Today. “Kada iskusimo neki veliki životni događaj, poput osvajanja lutrije ili paralize, naš termostat može privremeno otići gore ili dolje, ali s vremenom se vraća na uobičajenu postavku”.
Postoje stvari koje možemo učiniti da utječemo na našu vlastitu sreću, poput dobrog njegovanja međuljudskih odnosa, trošenja vremena i novca na zabavna iskustva te bavljenje tjelovježbom. Možda sretni dobitnik može u većoj mjeri posvetiti svoje novostečeno bogatstvo na posvećivanje takvim ciljevima. No, osvajanje novca samo od sebe nije dovoljnim za dugoročno povećanje sreće.
