Za tijelo već znamo, no što plesanje čini mozgu?
Sve oni koji vole zavladati plesnim podijem mogli bi se iznenaditi da si čine jako dobru uslugu. Ples je mnogo više od zabavne aktivnosti i trebalo bi ju upražnjavati bez obzira na godine. Studija je pokazala da starije osobe mogu preokrenuti znakove starenja u mozgu tjelovježbom, s plesom kao najučinkovitijim alatom iz tog spektra.
Svi znamo da su sagorijevanje kalorija te jačanje kostiju i zglobova neke od blagodati plesanja, ali to nije sve. Rezultati studije su objavljeni u časopisu Frontiers in Human Neuroscience, a sve su vodili stručnjaci za neurodegenerativne bolesti u njemačkom Magdeburgu.
Veličina studije bila je skromna, ali studije mozga obično i jesu takve, jer su MR skeniranja skupa. Ukupno je bilo 26 sudionika, a od toga je 14 njih bilo u skupini “plesa” s prosječnom dobi od 67 godina. Fitness grupa sastojala se od 12 osoba, s prosječnom starošću od 69 godina. Više od 18 mjeseci plesna skupina je dobivala tjedni tečaj učenja plesnih rutina. Fitness grupa je u tom istom vremenskom periodu prolazila kroz trening izdržljivosti i fleksibilnosti.
Obje skupine pokazale su povećanu reakciju u predjelu hipokampusu, što je važno jer se to područje mozga odnosi na bolesti poput Alzheimerove bolesti, a također ima ulogu u pamćenju i ravnoteži. Najbitnije, samo je plesna skupina pokazala značajan porast u poboljšanju ravnoteže, što može biti rezultat njihovog konstantnog učenja nove rutine svakog tjedna.
“Pokušali smo pružiti našim sudionicima u plesnoj skupini neprekidne plesne rutine različitih žanrova plesa”, rekla je u priopćenju dr. Kathrin Rehfeld koja je vodila studiju. “Koraci, pokreti ruku, formacije, brzine i ritmovi mijenjali su se svaki drugi tjedan kako bi ih održali u stalnom procesu učenja. Najzahtjevniji aspekt za njih bio je podsjetiti se na rutine pod pritiskom vremena i bez ikakve pomoći instruktora. ”
Tim sada želi iskoristiti ovo istraživanje zbog ispitivanja novih fitness programa kako bi se spriječio pad aktivnosti mozga povezanog s dobi. Zovu ga “Jymmin” (eng. jamming + gymnastics). U pitanju je senzorski sustav koji generira zvukove temeljene na fizičkoj aktivnosti.
U svom radu ističu da je potrebno u budućnosti provesti veće studije kako bi se dodatno istražio učinak na mozak do kojeg su ovdje došli. Rani znakovi ipak sugeriraju da plesni ulazak u starost može pomoći u smanjenju rizika od bolesti poput Alzheimerove. “Vjerujem da bi svi željeli živjeti neovisan i zdrav život što je duže moguće”, rekla je dr. Rehfeld. “Mislim da je ples snažan alat za postavljanje novih izazova za tijelo i um, posebno u starijoj dobi.”
Da ova mala studija nije izolirani slučaj potvrđuje i jedna ranija i opsežnija koja se provodila čak 21 godinu. Objavljena je bila u New England Journal of Medicine i utvrdila je da od svih tjelesnih aktivnosti jedino ples pomaže stvaranju novih živčanih puteva i smanjuje rizik od demencije za 76 posto.
