Njemačka Nacionalna akademija znanosti sačinila je dokument s jasnim planom za normalizaciju života tijekom pandemije. Njihovi prijedlozi će izazvati burne debate, ali bi ih Vlada u Berlinu mogla poslušati.
U posljednjem javnom nastupu pred Uskrs, njemačka kancelarka Angela Merkel nije krila kako puno nade polaže u savjete Nacionalne akademije znanosti „Leopoldina“. Tek kad se čuje njihovo mišljenje, rekla je Merkel, moći će se donijeti zaključak o tome kako i kada ukidati mjere izolacije.
Akademici su sad završili prijedlog na 19 stranica, a pojedini mediji prenose detalje. „Moramo pod svaku cijenu izbjegnuti drugi val zaraze“, rekao je Herald Haug, predsjednik Akademije, za Spiegel, javlja Deutsche Welle. „Želimo da u živoj političkoj debati zauzmemo miran i odmjeren stav koji građanima ipak ukazuje na pozitivne izglede.“
Akademici smatraju da „optimalna zaštita zdravlja i skori povratak u društveni život nisu principijelno suprotstavljeni jedno drugom već se međusobno uvjetuju“.
Dodaju da Savezna vlada mora poštivati Ustavom zagarantirane slobode građana te da normalizira život čim to dozvoli smanjenje broja novozaraženih i pod uvjetom da zdravstveni sustav ima kapacitet da se brine i o njima, ali i o ostalim pacijentima.
Diskretno se kritizira manjak podataka na osnovu kojih bi se pratilo stvarno širenje i opasnost od virusa te se zahtijeva da se reprezentativnim istraživanjem utvrdi koliko ljudi u Njemačkoj ima antitijela na korona-virus, to jest imunitet. Samo tako se, pišu akademici, mogu donijeti utemeljene odluke. Haug kaže da je važno posegnuti i za aplikacijama koje prate kretanje, ali uz vođenje računa o zaštiti privatnosti. „Zato korištenje aplikacija mora biti dobrovoljno i podaci se moraju brisati nakon četiri tjedna“, rekao je on za Spiegel.
Prvo škole
Dokument je potpisalo 26 stručnjaka među kojima su neki od najuglednijih znanstvenika, ekonomista, sociologa i pravnika u Njemačkoj.
Oni pišu da je neophodno otvoriti škole „što je moguće prije“, jer učenje kod kuće samo pogoršava već postojeću društvenu nejednakost. Preporučuje se da se najprije nastavi vrate učenici četvrtog razreda osnovne škole, koje na jesen očekuje izbor između gimnazije ili druge škole. Prema dokumentu, najprije se treba koncentrirati na matematiku i njemački, učenici bi trebali na satove dolaziti s maskama te grupe ne bi trebale brojati više od petnaest učenika.
Prema savjetu „Leopoldine“, vrtići sve do ljetnih praznika trebaju, kao i sada, primati samo djecu onih koji moraju na posao, poput medicinskih radnika ili policajaca. Znanstvenici objašnjavaju da mala djeca ne bi mogla disciplinirano nositi maske te bi tako bila prevelika opasnost od prijenosa virusa roditeljima ili baki i djedu. Obavezno nošenje maske se predlaže i za trgovine i restorane. „Svaki građanin bi trebao imati takvu zaštitu uz sebe i nositi je kad se ne može ispoštovati minimalna udaljenost.“, recimo u supermarketu ili na poslu.
Preporučuje se da, kad je to moguće, ljudi i dalje rade od kuće. Ako moraju u urede ili tvornice, onda da organiziraju rad u smjenama, kako bi u prostorijama bilo što manje ljudi na što većem razmaku. Dobro bi bilo, pišu, da u smjenama rade uvijek iste kolege, kako ne bi došlo do velikog miješanja. Isti princip – razmak i maska – trebali bi vrijediti i u autobusima, vlakovima ili avionima.
Odbijaju euro-obveznice
Nacionalna akademija traži brze mjere za oživljavanje privrede kroz niz poreznih olakšica. Preporučuju da se sasvim ukine solidarna doplata – koju građani sa zapada zemlje plaćaju za oporavak pokrajina koje su pripadale DDR-u – što bi moglo izazvati trzavice u vladajućoj koaliciji Demokršćana i Socijaldemokrata. Naime, SPD inzistira na tome da deset posto najbogatijih i dalje plaćaju taj porez.
Stručnjaci su zadržali konzervativni stav po pitanju financijske pomoći za druge države EU. Oni se zalažu za pomoć i povoljne kredite Europske investicijske banke ili Europskog mehanizma stabilnosti, ali odbacuju takozvane korona-obveznice, zajedničke obveznice zemalja eurozone, koje zahtijevaju Francuska, Španjolska i Italija.
Na kraju, istraživači upozoravaju da se ne podcijene posljedice zabrane kontakta po fizičko i psihičko zdravlje građana. Psihičko opterećenje bi, pišu, popustilo ukoliko bi građanima bila predočena perspektiva izlaska iz krize.
Kancelarka Merkel će se u utorak posavjetovati s ministrima privrede, financija i zdravstva, a u srijedu razgovara s pokrajinskim premijerima. Tada bi moglo biti definirano što će Njemačka poduzeti na kraju uskršnjih praznika. Savjeti Akademije znanosti će očigledno imati veliku važnost. No ukoliko ih odluči slijediti, njemačka Vlada će biti pred divovskim logističkim izazovom – naime, bit će potrebne milijarde zaštitnih maski.
