Connect with us

Znanost

Društvene znanosti

Kako prosuđujemo druge ljude

Istraživači su došli do novih saznanja o našem prosuđivanju drugih ljudi. Poznato je da ljudi daju prednost pripadnicima svoje grupe, a da je uskraćuju onima iz drugih skupina, što je samo pojednostavljeno objašnjenje predrasuda, kaže Amy Cuddy, profesorica na Harvard Business School, koja se bavi proučavanjem našeg prosuđivanja drugih ljudi.

Zadnjih godina ona je s psihologinjom Susan Fiske sa Princeton University-a i Peterom Glickom sa Lawrence University-a prikupila nova spoznaje o našem prosuđivanju drugih ljudi. Pokazali su da u cijelom svijetu ljudi prosuđuju druge uglavnom na temelju dvije osobine: topline (da li su prijateljski i dobrih namjera) i sposobnosti (da li imaju sposobnost tako djelovati). Raste broj psihologa koji prihvaćaju navedeni stav. U nastavku istraživanja traže se načini za primjenu ovih saznanja.

Već u prvom susretu s nepoznatom osobom često joj potpuno nesvjesno pripisujemo svojstva topline i sposobnosti. Dok se očito divimo i pomažemo ljudima koji su istovremeno topli i sposobni osjećamo prezir i odbojnost prema onima koje smo procijenili kao hladne i nesposobne. Prema drugim kombinacijama reagiramo s mješavinom pozitivnih i negativnih emocija. Ako ljude prosudimo kao sposobne ali hladne, uključujući i one iz stereotipnih skupina poput Židova, Azijata i bogataša, u nama se budi zavist i želja za njihovim kažnjavanjem. U tome je pravi uzrok čestog nasilja usmjerenog prema pripadnicima takvih skupina. Ljudi koje doživljavamo kao tople ali nemoćne, poput majki i starijih izazivaju sažaljenje ali nas ostavljaju nezainteresiranima.

Prema novom istraživanju naše brzopleto prosuđivanje je često krivo, jer se oslanja na sirove stereotipove i druge mentalne prečace. Prošle godine psiholog Nicolas Kervyn sa suradnicima je objavio studiju o tome kako brzamo sa zaključcima o ljudskoj sposobnosti povezujući sposobnost sa značajkama topline ili hladnoće osoba. Kada su tijekom istraživanja ispitanicima sugerirali da jednu grupu čine tople osobe a drugu hladne sudionici su naprečac ocijenili da je topla grupa manje sposobna od hladne. Slično se dogodilo i u pokusu kada su ispitanici mogli postavljati pitanja članovima “sposobne” i “nesposobne” grupe, te na temelju dobivenih odgovora stvoriti vlastiti sud o njihovim sposobnostima. Pokazalo se da ispitanici nisu prosuđivali na temelju odgovora ispitanika, već su svoju prosudbu donijeli znatno ranije. Tako je grupi sposobnih pripisana hladnoća, a grupi nesposobnih toplina.

Rezultat ovih istraživanja sažeo je Kervyn, postdoktorand na Princetonu, rečenicom: “Ako dobivaš na jednom moraš izgubiti na drugom.” Do “učinka kompenzacije” dovodi uspoređivanje grupa umjesto prosudbi pojedinaca iz grupa. “Učinak kompenzacije” je suprotan dobro poznatom halo efektu u kojem osoba visoko ocijenjena u jednom postignuću dobiva više ocjene i u drugim djelovanjima. Oba efekta iskrivljuju naše prosudbe, a proizlaze iz proizvoljnog povezivanja topline i sposobnosti. One spadaju među najčešće pogreške koje ljudi rade. Osobe višeg statusa nam se čine sposobnima čak ako je njihov status samo posljedica rođenja.

Na našu prosudbu snažno utječe odnos suparništva s drugom osobom: “Ako se s vama netko natječe smatrate ga lošom osobom” kaže Cuddy. Dobra je vijest da ako pripadate stereotipnoj grupi ili na drugi način znate kako vas ljudi gledaju možete pokušati promijeniti njihovu sliku. Sposoban političar kojeg birači doživljavaju hladnim, na primjer, može se otvoriti javnosti u drugim područjima svoga života da bi se približio glasačima, odnosno, kako Cuddy ističe: “Svatko je topao i sposoban u nekim područjima.”

Izvor: scientificamerican.com

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Društvene znanosti

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh