Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Kako punoglavci obnavljaju svoj rep i kakvoga to značenja ima za ljude?

Znanstvenici sa Sveučilišta u Manchesteru došli su do zapanjujućega otkrića nakon što su proučavali kako punoglavci obnavljaju svoj rep, što bi se moglo iskoristiti i za liječenje i regeneraciju kod ljudi.

punoglavci

Opće je poznato da žabe i gušteri imaju sposobnost regeneracije, za razliku od sisavaca. Primjerice, ako punoglavac izgubi svoj rep, on će ga obnoviti i narast će mu novi unutar jednoga tjedna. Profesor Enrique Amaya i njegov tim iz Središnje zaklade za liječenje na Fakultetu prirodnih znanosti nekoliko su godina pokušavali rasvijetliti proces regeneracije u nadi da će prikupljene informacije moći iskoristiti za terapije koje bi povećale izglede za liječenje i regeneraciju kod ljudi.

U prijašnjoj studiji, tim profesora Amayae identificirao je gene koji su bili aktivni za vrijeme regeneracije repa. Studija je neočekivano pokazala da su bili aktivirani geni povezani s metabolizmom, točnije oni povezani sa stvaranjem reaktivnih vrsta kisika (ROS) – kemijski reaktivne molekule koje sadrže kisik. Ono neobično jest to što su se reaktivne vrste kisika dosad smatrale štetnima za stanice.

Profesor Amaya i njegov tim odlučili su nastaviti istraživanja na tu temu, a rezultati će biti objavljeni u sljedećemu izdanju časopisa Nature Cell Biology.

Kako bi ispitali ROS tijekom procesa regeneracije, mjerili su razinu vodikovog peroksida (H2O2), najčešće reaktivne vrste kisika u stanicama, koristeći fluorescentnu molekulu koja mijenja svojstva emisije svjetlosti u prisutnosti H2O2. Tom je naprednom metodom profesor Amaya mogao pokazati da je značajan porast razine H2O2 povezan s razdobljem nakon amputacije repa te da je razina H2O2 ostala povišena tijekom cijeloga procesa regeneracije.

“Bili smo vrlo iznenađeni kada smo otkrili visoke razine ROS-a tijekom regeneracije. Dosad se mislilo kako ROS ima negativan utjecaj na stanice, no u ovome slučaju, čini se, pozitivno pridonosi obnavljanju repa”, rekao je Amaya.

Kako bi provjerili koliko je važna prisutnost ROS-a u procesu regeneracije, tim profesora Amaye ograničio je njihovo stvaranje dvjema metodama. Prva je bila vezana uz upotrebu kemikalija, poput antioksidansa, a druga uz eliminaciju gena odgovornoga za stvaranje ROS-a. U oba slučaja proces regeneracije bio je zaustavljen i rep punoglavaca nije ponovno narastao.

“Kada smo reducirali razinu ROS-a, tkivo se nije obnovilo i regeneracije nije bilo. Naše istraživanje potvrđuje kako su reaktivne vrste kisika neophodne kako bi proces regeneracije uopće započeo i nastavio se. Otkrili smo i da je stvaranje ROS-a važno za aktivaciju Wnt signalnoga puta, što je povezano sa svakom studijom regeneracijskoga sustava, uključujući i onoga kod ljudi. Zapanjujuće je i otkriće da antioksidansi imaju negativno djelovanje na obnavljanje tkiva, tim više što smo dosad mislili suprotno”, rekao je Amaya.

Objava zaključaka istraživanja koje je proveo profesor Amaya dogodit će se samo nekoliko dana nakon objave članka dobitnika Nobelove nagrade i jednoga od ljudi zaslužnih za otkrivanje strukture DNA, Jamesa Watsona, koji je također predložio da bi antioksidansi mogli biti štetni za ljude u kasnijim fazama raka.

“Zanimljivo je što su dva članka koja govore o štetnosti antioksidansa objavljena u tako malom vremenskom razmaku. Ti zaključci mijenjaju naše mišljenje o odnosu relativno korisnih i štetnih posljedica koje oksidansi i antioksidansi imaju na ljudsko zdravlje. Oksidansi poput ROS-a mogu igrati vrlo važnu ulogu u liječenju i regeneraciji”, rekao je Amaya.

Sljedeći korak tima jest detaljnije proučiti reaktivne vrste kisika i njihov utjecaj na procese regeneracije.

Profesor Amaya i njegov tim nadaju se da će uspjeti svoja saznanja primijeniti u praksi kako bi otkrili može li manipuliranje razinom reaktivnih vrsta kisika poboljšati našu sposobnost regeneracije. Prema tome, zaključci ovoga istraživanja imaju važne implikacije u regenerativnoj medicini.

Izvor: Manchester University

5 komentara

5 Comments

  1. Stjepan Pakšec

    30 siječnja, 2013 u 8:57 pm

    vrlo loše,isti su kao komunjare.

  2. Vera Soldo Lakatos

    30 siječnja, 2013 u 9:00 pm

    Lijepo ako bude uskoro jer starim. Hahahaha, smijem se, ali se i nadam.

  3. Daniela Dunat

    30 siječnja, 2013 u 9:03 pm

    Bojim se i pomisliti što bi bilo kad bi ljudi imali sposobnosti takve, gotovo instantne regeneracije (ne uzimajući u obzir postojeće postupne regeneracije pojedinih tkiva i organa), mimikrije i sl. Svijet bi bio čak gori no što jest ili ga više ne bi bilo.

  4. Pinky King

    30 siječnja, 2013 u 10:01 pm

    kaaakva laaažžžž, neeemateee poojma !!!! speeeciijalčiiineee….

  5. Eric Frelih

    4 veljače, 2013 u 9:24 pm

    Hmm loše je al’ i dobro s jedne strane.. ali po mom je to bolesno, cudno, ne prirodno.. ovo me podsjeca* na priču iz spiderman-a kako dr. kurt konors koj nema ruku uzima nekakvi gen/DNK ili nesta iz gmazova .. al desava se zlo(stvar je krenula krivim putem) i on se pretvara u veliko cudoviste .. jezim se kad vidim ovakve stvari sta cmo mi ljudi bit u buducnosti sve samo ne normalan covijek

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Psihologija

Mnoge od naših osnovnih životnih potreba poprilično su očigledne, primjerice naša potreba za hranom, vodom i zrakom. Svatko od nas posjeduje i jednu od...

Zdravlje i Medicina

Čak 60 posto brže nego noću!

Oboljenja i poremećaji

Znanstvenici s londonskog King’s Collegea su otkrili novu vrstu stanica koja bi mogla biti odgovorna za obnavljanje jetrenog tkiva. Nadaju se da će buduća...

Biologija

Otkrivene su dosad posve nepoznate vrste crva koji mogu sebi napraviti čitavu novu glavu. Studija je objavljena u časopisu Proceeding of the Royal Society...

Oglašavanje