Nobelova nagrada je ponovno u centru zbivanja, a zanimljiv je i proces odabira kandidata, prenosi američka TV mreža CNBC.
Zaklada Nobel je privatna institucija osnovana 1900. godine odgovorna za zaštitu instituta za dodjelu nagrada i predstavljanje Nobelove organizacije. Svaka osoba koja ispunjava kriterije za nominiranje može podnijeti nominaciju za Nobelovu nagradu, no imena kandidata i druge informacije o nominacijama mogu se otkriti tek 50 godina kasnije.
Nominacije za većinu Nobelovih nagrada dodjeljuju se samo na poziv, no svatko tko ispunjava kriterije može nominirati kandidata.
Svake godine se od tisuća sveučilišnih profesora, članova akademija, prethodnih nobelovaca i članova parlamentarnih skupština traže prijedlozi kandidata za Nobelovu nagradu sljedeće godine.
Potom, nakon što su primljene nominacije, odgovarajuće institucije iz različitih područja odgovorne su za izbor kandidata.
Alfred Nobel je u oporuci odredio institucije odgovorne za nagradu koje je želio osnovati, a to su Karolinski institut za Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu, Švedsku akademiju za Nobelovu nagradu za književnost, Kraljevsku švedsku akademiju znanosti za Nobelovu nagradu za fiziku i kemiju i Odbor od pet osoba koje će izabrati Norveški parlament ( Norveški Nobelov odbor) za Nobelovu nagradu za mir.
Proces izbora se izvodi na sljedeći način:
U rujnu, Nobelov odbor poziva kvalificirano osoblje da nominira izvanredne radove. Krajnji rok za podnošenje nominacija je 31. siječanj. U veljači Nobelov odbor komentira nominacije i bira preliminarne kandidate. Na proljeće se odbor sastaje i savjetuje sa stručnjacima. U razdoblju između lipnja i kolovoza, Nobelov odbor sastavlja izvještaj s preporukama stručnjaka. Zatim, u rujnu Nobelov odbor podnosi konačni izvještaj o preporukama odgovarajućim akademijama. Konačno, u listopadu se Nobelovci biraju i to većinom glasova. Odluka je konačna i bez žalbe, a zatim se objavljuju imena dobitnika Nobelove nagrade.
Nakon procesa biranja i objave, nobelovci svoje nagrade dobivaju u prosincu.
Ovogodišnju Nobelovu nagradu za medicinu dobili su Britanac Michael Houghton i Amerikanci Harvey Alter i Charles Rice za otkrića vezana uz virus hepatitisa C. Spomenuti znanstvenici su nagrađeni za izniman doprinos u borbi protiv hepatitisa, koji predstavlja veliki zdravstveni problem i uzrokuje cirozu i rak jetre.
Ovogodišnju Nobelovu nagradu za kemiju dobile su kemičarke Jennifer Doudna i Emmanuelle Charpentier za “razvoj metoda za uređivanje gena“. Nagrađene su jer su unaprijedile jedan od najoštrijih alata u genetskoj tehnologiji, molekularne škare CRISPR / Cas9. Radi se o moćnom molekularnom alatu koji može popraviti veliku većinu mutacija koje dovode do genetskih poremećaja kod ljudi, a koristi se u ispravljanju genetskih mutacija i liječenju nekih rijetkih bolesti.
