Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay/Izvor: IFL Science

Biljke i životinje

Kako urbanizacija utječe na evoluciju?

Postoji jedna vrsta komarca koja živi u londonskom metrou. Ovaj određeni komarac prilagodio se životu u svom podzemnom staništu. Za razliku od rođaka koji žive nad zemljom, on ne hibernira tijekom zime i ženkama nije potrebna krv za jaja. Zapravo, dva komarca se genetski razlikuju do te mjere da se ne mogu više križati.

U međuvremenu u Tucsonu u Arizoni, jedna vrsta ptica – meksička rujnica – razvila je duži, širi kljun jer im to olakšava grickanje brojnih ukusnih poslastica u hranilicama za ptice koje ljudi održavaju u svojim dvorištima.

U oba slučaja je evoluciju potaknula ljudska aktivnost i, posebice, urbanizacija.

„Tradicionalno se o evoluciji mislilo kao o dugoročnom procesu potaknutom ekološkim pritiscima i interakcijom između vrsta. No sada postoji novi pokretač koji velikom brzinom mijenja brojne druge vrste, a to je kako stupaju u interakciju s ljudima i našim izgrađenim okolišem“, rekao je Jason Munshi-South, izvanredni profesor bioloških znanosti sa Sveučilištu Fordham.



„Ljudi i naši gradovi su jedna od najdominantnijih sila suvremene evolucije.“

U radu objavljenom ovaj tjedan u časopisu Science, Munshi-South i Marc Johnson, izvanredni profesor biologije na Sveučilištu Toronto Mississauga, analizirali su postojeća istraživanja o utjecaju urbanizacije na evoluciju kako bi povezali rezultate. Otkrili su da gradovi uzrokuju ubrzanje u evoluciji.

Životinje su se kroz prirodnu selekciju i slučajne mutacije prilagodili uporabi pesticida, zagađenju, lokalnoj klimi i strukturi gradova. I sve se to događa puno većom brzinom nego što biste inače očekivali.

„Napravili smo novi ekosustav koji niti jedan organizam nije vidio prije“, rekao je Johnson.

“Dobra je vijest da se neki organizmi mogu prilagoditi, kao što su domaće vrste koje imaju važne ekološke funkcije u okolišu. No, to može biti i loša vijest jer bi sposobnost prilagodbe nekih od ovih organizama na naše gradove mogla povećati prijenos bolesti.“

„Stjenice su, primjerice, još prije dvadeset godina bile rijetkost, ali su se prilagodile insekticidima kojima ih se držalo pod kontrolom te su eksplodirale u izobilju širom svijeta“, dodao je.

Znanstveni par je otkrio da životinje u gradovima pokazuju manju genetsku raznolikost od onih iz manje urbanih područja. Primjerice, crvene lisice koje su nedavno migrirale u Zürich u Švicarskoj. One pokazuju manje genetske raznolikosti od onih u obližnjim seoskim područjima, što bi ih, kažu znanstvenici, moglo staviti na veći rizik od bolesti i klimatskih promjena.

Znanstvenici se nadaju da će privlačenjem pozornosti na utjecaj urbanizacije na evoluciju gradski planeri biti „nježniji prema nama i okolišu“ te pronaći načine da zaštite izvorne vrste i pritom ograničavaju širenje nametnika i prijenosnika bolesti.

4 komentara

4 Comments

  1. Marin Ivković

    studeni 6, 2017 kod 11:33 am

    Nece nitko slušat znanstvenike, jer je postalo moda srat po njima i krivit ih za sve, jer je tako jeftinije i lakše je što vise para zgrnut kod urbanizacije i eksploatacije svega. A dok zagusti i bude krah onda se zna koga će se pitat za rijesenja…

  2. Milivoj Šegan

    studeni 6, 2017 kod 11:40 am

    Ka i kaic/kajak na divljin vodama Bacvica u ST na Dino’slava u klasi Optimist vjeciti ,a i Picigin ? 🙂

  3. Kristina Ljubičić

    studeni 6, 2017 kod 11:40 am

    Ubrzani način života = stres. Urbanizacija,komercijala…
    zapravo paradoks – ponuđeno sve,a u svemu tome nestane tj. nastrada čovjek.Priroda liječi.Lp

  4. Bojana Vukotic

    studeni 6, 2017 kod 11:49 am

    Gdje se skrise oni kreacionisti, da nisu i oni evoluirali?

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Biljke i životinje

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh