Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Znanost

Kako zaštićena morska područja mogu biti korisna i ribarima? Jedna studija je ponudila odgovor…

Foto: Canva

Studija objavljena u akademskom časopisu Science pokazuje da su zaštićena morska područja (MPA), u kojima ribolov nije dopušten, korisna za riblji fond, ali i za ribare kojima se riblji ulov povećava u susjednim vodama.

Istraživači su proučavali postotak ulovljene ribe prije i poslije širenja najveće zone na svijetu u kojoj je ribolov zabranjen, a radi se o području “Papahanaumokuakea Marine National Monument” na Havajima, čija površina iznosi 1,5 milijuna kilometara kvadratnih.

“Naši rezultati potkrjepljuju argument da je potrebno širiti zaštićena morska područja diljem svijeta”, objasnio je John Lynham, koautor studije s Fakulteta ekonomije Sveučilišta na Havajima u SAD-u.

Koristeći podatke koje su prikupili znanstvenici na ribarskim brodovima, studija je pokazala da se 54 posto povećao ulov žutoperajne tune u vodama koje graniče sa zaštićenim morskim područjem. Ulov velikooke tune povećao se za 12 posto, a za cjelokupan ulov različitih riba za 8 posto.

Ovo je prvi put da je studija pokazala da područje zone zabranjene za ribolov može imati pozitivne učinke ne samo za sjedilačke morske vrste već i za migratorne poput velikooke tune koja prepliva velike udaljenosti izvan zaštićene zone, stoji u izvješću Sveučilišta Havaji.

“Nova zaštićena morska područja treba osmisliti oprezno, vodeći računa o biološkim i migratornim vrstama koje će biti zaštićene, ali u skladu s interesima različitih ljudskih sudionika na koje uvođenje takve zone može utjecati”, rekao je Lynham.

Lynham je studiju proveo u suradnji sa znanstvenicom Sarah Medoff sa Sveučilišta Havaji te s profesoricom Jennifer Raynor sa Sveučilišta Wisconsin-Madison.

U Hrvatskoj trenutno postoje 432 Zaštićena područja, od kojih je 10 priznatih Zaštićenih morskih područja prema projektu MAPAMED3. Zaštićena morska područja kategorizirana su u tri skupine: Nacionalni parkovi – Brijuni, Kornati, Mljet, zatim parkovi prirode — Lastovsko otočje i Telašćica te u kategoriji posebnih rezervata — Limski zaljev,  Malostonski zaljev, delta Neretve, Pantan i Prvić. 

Članice Europske unije, Sjedinjene Američke Države, ali i brojne druge zemlje svijeta zacrtale su cilj zaštititi 30 posto svojih oceana do 2030. godine.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Možda će vas zanimati

Biotehnologija

Mikroplastika je brzorastući onečišćivač koji, zbog svoje sveprisutnosti u okolišu i štetnosti po čovjeka i životinje, izaziva veliku zabrinutost javnosti. Međutim, dobra vijest dolazi...

Biologija

Najnovije istraživanje multidisciplinarnog tima znanstvenika ukazuje na snažan utjecaj otvorenih požara na atmosferske koncentracije spojeva dušika i njihovogtaloženja u površinskom mikrosloju mora. S obzirom...

Jesu li mikrobne zajednice važni rani indikatori promjena morskog okoliša te mogu li ponuditi odgovor na neke od izazova s ​​kojima se suočavaju programi...

Biologija

Jedna od neposrednih tema konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama bio je ciklus ugljika, odnosno rast koncentracije stakleničkih plinova te njihov utjecaj na klimatsku...

Oglašavanje