Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Wellness i prehrana

Kako znanost objašnjava neograničeni rok trajanja meda

Med. (Credit: Wikimedia)

Dugovječnošću med ne gubi svoja svojstva, posebno ona ljekovita, što ga čini potpuno drugačijim od ostalih namirnica.

Med. (Credit: Wikimedia)

Med. (Credit: Wikimedia)

Moderni arheolozi često su pri svojim iskopavanjima egipatskih grobnica nailazili na neobične “artefakte”: posude s medom starim tisuće godina, ali još uvijek očuvanim. Tijekom tisućljeća arheoloških iskapanja nailazili su i na druge namirnice poput soli, šećera i suhe riže, koje također imaju neodređen rok trajanja, ali postoji nešto što omogućuje medu da se održi u potpuno jestivom stanju. Navodno, možete zagrabiti u med star tisuću godina i uživati u njemu kao da je star samo jedan dan. Dugovječnošću med ne gubi svoja svojstva, posebno ona ljekovita, što ga čini potpuno drugačijim od ostalih namirnica.

Što zapravo med čini tako posebnom namirnicom?

Odgovor je kompleksan poput njegova okusa jer nema izvora hrane bez roka trajanja, a da nije uključen čitav niz faktora koji zajedno djeluju u savršenom skladu.

Med je, kao prvo i najosnovnije – šećer. U prirodnom stanju sadrži vrlo malo vode. Amina Harris iz Centra za med i oprašivanje pri institutu Robert Mondavi, sveučilišta California objašnjava: “U prirodnoj formi med je izuzetno male vlažnosti. Veoma mali broj bakterija i mikroorganizama može preživjeti u tako negostoljubivu okruženju, što je značajno za dugovječnost meda.” Da bi se med pokvario u njega treba dospjeti nešto izvana, ali nijedan organizam u medu ne može preživjeti dovoljno dugo da ga uspije pokvariti.

Med prirodno ima visoki stupanj kiselosti. “Njegov Ph je približno od 3 do 4,5 i ta kiselost ubit će gotovo sve što bi u njemu moglo rasti”, objašnjava Harris. Stoga bakterije i svi drugi organizmi svoje stanište moraju tražiti negdje drugdje jer je očekivani životni vijek u medu jednostavno prekratak.

Med, međutim, nije jedini izvor hrane sa takvim osobinama. Primjerice, melasa koja nastaje kao nusproizvod pri procesu proizvodnje šećera, također ima slične karakteristike, ali se ipak može pokvariti.

Zašto se onda jedan proizvod kvari, a drugi može trajati vječno? Tu u priču ulaze pčele.

“Pčele su čarobne”, šali se Harris. U pitanju je ipak posebna alkemija u medu. Nektar – prvo što pčele prikupljaju kako bi napravile med, prirodno sadrži visok postotak vode – od 60 d0 80%. Tijekom procesa pravljenja meda pčele većinu vlage isušuju mahanjem svojih krila. Kemijski sastav želuca kod pčela igra još jednu važnu ulogu u otpornosti meda na kvarenje. Pčele u želucu imaju enzim glukoza oksidaza. Kad pčele izbace nektar iz usta u saće, enzimi se miješaju s nektarom i nastaju dva nusprodukta: glukozna kiselina i vodikov peroksid. “Vodikov peroksid je još jedna stvar koja radi protiv svega lošeg što bi se moglo razviti u medu”, objašnjava Harris.

To je razlog zašto se med već stoljećima koristi kao lijek. Vodikov peroksid stvara savršenu barijeru protiv inficiranja rana. Najranija upotreba meda u medicini zabilježena je na sumerskim glinenim pločicama – 30% njihovih recepata sadržavalo je med. Stari Egipćani koristili su ga redovito u medicinske svrhe, praveći obloge za rane, opekotine ili porezotine.
Količina vodikovog peroksida u medu je upravo ono što nam je potrebno. Ima je taman toliko malo da djeluje iscjeljujuće, stoga stavljanje meda na otvorene rane nije samo u domeni narodne medicine. Jedna medicinska kompanija već desetljeće proizvodi zavoje s medom koji se koriste u bolnicama diljem svijeta.

Kupite li teglu meda u supermarketu dobit ćete med koji je obrađen kako ne bi došlo do kristalizacije, stoga taj med nikad neće mijenjati izgled. Iz njega su zagrijavanjem i filtracijom odstranjene sve čestice koje bi omogućile kristalizaciju. Kupite li ga od malih dobavljača u njemu će biti različitih čestica- od polena do enzima, i zbog njihove prisutnosti med se može kristalizirati, ali to definitivno ne znači da je time izgubio i svoja svojstva.

Proizlazi da je zapečaćena tegla meda ključna za njegovu dugotrajnost, kao što smo vidjeli kod nađenih primjeraka iz tisućljetnih staroegipatskih grobnica. Iako je med sasvim sigurno super – hrana, ostavimo li ga otvorenog u vlažnom okolišu, pokvarit će se. “Dok god je med poklopljen i zaštićen od prodora vlage, on se neće pokvariti, međutim, čim u njega dospije voda stvari krenu loše”, objašnjava Harris.

Stoga, ako želite sačuvati med stotinama godina morate napraviti ono što rade i pčele – držati ga zapečaćenog. Ako, naravno, uspijete odoljeti iskušenju da ovu ukusnu poslasticu ne pojedete.

Izvor: Smithsonian

30 komentara

30 Comments

  1. Tatjana Simic

    25 kolovoza, 2013 u 11:46 am

    bravo H2O2!

  2. Silvije Licitar

    25 kolovoza, 2013 u 11:46 am

    Zanimljivo 🙂

  3. Najob Cevardaz

    25 kolovoza, 2013 u 11:55 am

    Zar ti ne znas medo kako prodju svi kradljivci meda… 😉

  4. Denis Perković

    25 kolovoza, 2013 u 12:09 pm

    cudno da med iz ducana ima vijek trajanja pa tako i med koji se prodaje pod “domaci bez adetiva”……. wtf….

    • Ciki

      26 kolovoza, 2013 u 9:26 am

      Zakonski su svi proizvođači obvezni staviti rok trajanja na sve, pa tako i na med… Ovo za progrijavanje je vjerojatno istina u zemlji odakle dolazi autor članka, dok u BiH, a mislim i u RH znam da se mali broj proizvođača tim služe i da je med na policima trg. lanaca iste kvalitete, i sigurniji od nekog pčelara što prodaje po putu jer je morao proć brojna ispitivanja u ovlaštenim labaratorijima.

      • Borg

        16 listopada, 2013 u 11:09 pm

        To je netacno. Cak sta vise gledao sam emisiju jednu na kojoj je pronadjeno da sto se tice Hrvatski polica, vecina “med”-a nema ni 1% pravog meda nego su glukozni sirupi + arome meda. A sto se tice “provjera”, medu iz kosnice ne trebaju nikakve “naucne” provjere.

  5. Maltar Jurica

    25 kolovoza, 2013 u 12:13 pm

    Dobri članak ^_^

    • Matko Modrić

      25 kolovoza, 2013 u 12:18 pm

      A kako pak znanost objašnjava ograničeni rok trajanja kreka?

  6. Mamino Zlato

    25 kolovoza, 2013 u 12:56 pm

    Med iz dućana i “domaći” med moraju na etiketi imati rok trajanja jer je tako propisano pravilnicima (jer ipak i je normalno da sva hrana ima istaknut rok trajanja), a obično je to 3 godine. Tako se spriječava da med stoji vječno na policama, ali i da veliki otkupljivači (preprodavači) smanjuju otkupnu cijenu pri kupnji meda od pčelara, ali to ti sad ne stignem objasniti jer je komplicirano.. 🙂

  7. Denis Perković

    25 kolovoza, 2013 u 1:41 pm

    tnx Mamino Zlato …. 😉

  8. Muamer Jakub Mehmedović

    25 kolovoza, 2013 u 2:15 pm

    Pčela i med u Kur’anu

    (16:68, 69) PČELA

    “I objavio je Gospodar tvoj pčeli: “Pravi u brdima kuće i u drveću i u onom šta usprave,
    Zatim jedi od svih plodova, i slijedi puteve Gospodara svog ponizno. Iz trbuha njihovih izlazi napitak različitih boja njegovih, u njemu je lijek za ljude. Uistinu, u tome je znak za ljude koji razmišljaju.”
    (Kur’an, 16:68,69)
    Općenito je poznato da je med fundamentalni izvor hrane za ljudsko tijelo, a ipak vrlo malo ljudi zna nešto o izvanrednim osobinama njegovog proizvođača, pčele. Kao što je poznato, nektar je izvor hrane za pčele, a on se zimi ne može naći. Iz ovog razloga pčele kombinuju nektar koji sakupe u toku ljeta sa naročitim sekretima svoga tijela, i proizvedu novu hranljivu supstancu, med, i skladište je za nadolazeće zimske mjesece. Važno je primjtiti da je količina meda kojeg uskladište pčele daleko veća od njihovih stvarnih potreba. Pitanje koje nam se nameće jeste čemu ovolika pretjerana proizvodnja, koja izgleda kao gubljenje vremena i energije? Odgovor na ovo pitanje nalazi se u ajetu, gdje kaže da je pčela tako “poučena” od svog Gospodara.

    Pčele instiktivno proizvode med, ne samo za sebe, nego i za ljude. Činjenica je da pčele, kao i mnoga druga stvorenja na zemlji rade za čovjeka, kao što kokoš leže najmanje jedno jaje na dan, mada joj nije potrebno, ili kao što krava daje daleko više mlijeka, nego što je njenom teletu potrebno.
    Pčele koriste heksagonalnu strukturu milionima godina za izradu saća (nađeni fosil pčele star je oko 100 miliona godina). Čudo je zašto su pčele izabrale heksagonalnu strukturu, a ne petougao ili osmougao? Odgovor daje matematika. Šestougaona struktura je najpogodniji geometrijski oblik za maksimalno iskorištenje jedinice površine. Da su ćelije saća konstruisane u nekom drugom obliku, bilo bi dosta izgubljenog prostora te bi se na taj način manje meda moglo uskladištiti i pčele bi se manje time okoristile. Ako bi dubine bile iste, trouglaste ili kvadratne ćelije sadržavale bi istu količinu meda kao i šestougaone. Međutim, između svih tih geometrijskih oblika šestougaonik je taj, koji ima najmanji obim. Dok oni svi imaju istu zapreminu, količina voska potrebna za šestougaone ćelije je manja od potrebne količine za trougaone ili četverougaone ćelije. Zaključak je da šestougaona ćelija zahtijeva minimalnu količinu voska za svoju konstrukciju, dok istovremeno može uskladištiti najveću količinu meda. Ovaj rezultat dobijen nakon mnogih geometrijskih kalkulacija sigurno nisu izračunale same pčele. Ove sićušne životinjice koriste heksagonalni oblik urođeno, samo zbog toga što su poučene i nadahnute od njihovog Gospodara.

    Heksagonalni dizajn ćelija je praktičan iz mnogo aspekata. Ćelije naliježu jedna na drugu, tako da međusobno dijele zidove. Ovo još jednom osigurava maksimalno uskladištenje meda sa minimumom voska. Mada su zidovi ćelija dosta tanki, oni su dovoljno jaki da podnesu vlastitu težinu nekoliko puta.
    Pčele obično moraju letjeti na većim rastojanjima da bi pronašle hranu. One sakupljaju hranu, cvjetni prah i medne sastojke. Pčela koja pronađe cvjetove vraća se nazad u košnicu da druge pčele obavijesti o tome. Ali, kako će pčela opisati mjesto gdje se ti cvjetovi nalaze? Ona to čini plesom. Pčela koja se vraća u košnicu izvodi neku vrstu akrobacija. Ovaj ples je njeno sredstvo izražavanja kojim opisuje lokaciju nađenih cvjetova. Ples koji pčela ponavlja više puta, sadrži u sebi sve informacije o nagibu, pravcu, udaljenosti i drugim detaljima, koji će omogućiti drugim pčelama da odu upravo na to mjesto. Ples pčele liči na osmicu. Pčela oblikuje srednji dio brojke osam tresući repom i čineći pokrete cik-cak. Ugao između cik-cak pokreta i linije između Sunca i košnice daje tačan pravac izvora hrane.
    Ipak, poznavanje samoga pravca nije dovoljno. Pčele radilice takođe trebaju znati koliko je to daleko. Zato pčela koja se vraća udaljenost saopštava drugim pčelama određenim tjelesnim pokretima. Ona to čini tresenjem donjeg dijela svoga tijela, prouzrokujući zračne vrtloge. Npr. da bi opisala rastojanje od 250 metara, ona će zatresti donjim dijelom tijela 5 puta u 1/2 minute.

    Ako je put od košnice do izvora hrane vremenski dugačak, onda se pčela suočava sa još jednim problemom. Za vrijeme svog povratka u košnicu Sunce se pomjeri za jedan stepen svake 4 minute. Znači da bi pčela trebala načiniti grešku od jednog stepena, vezano za pravac izvora hrane tako da ona o tome mora obavijestiti druge pčele.
    Pčelinje oko sastavljeno je od stotina sićušnih šestougaonih sočiva. Svako sočivo se fokusira na vrlo usku površinu kao teleskop. Pčela gledajući prema Suncu u bilo koje doba dana uvijek može odrediti svoju lokaciju još dok je u letu.

    Za one koji ne znaju arapski jezik zapanjujuća činjenica, vezana za gornji ajet, nije posve jasna. Kur’an govori o pčeli koja napušta košnicu u potrazi za hranom. Da bi opisao ovu aktivnost, on koristi ženski oblik glagola. Za jednog Arapa ovo pokazuje da je pčela, o kojoj se govori, ženskoga roda.
    Možete li navesti razliku između muške i ženske pčele? Čak i ako ostavimo po strani Muhammedovo doba, za nalaženje razlike između muške i ženske pčele potreban je specijalista. Ako bismo tvrdili da je Muhammed ovo napisao, onda je on posebno morao poznavati pčele, provoditi statičke testove, određivati uzorke pčela, da bi nekako pronašao da je pčela, koja sakuplja hranu, ženskoga roda i da su muške pčele nesposobne da se same hrane. Ono što je dato ljudskoj prirodi, jeste da bi oni pomislili da muške pčele lete i sakupljaju hranu, a da ženske ostaju u košnici. Ipak to nije slučaj. Muhammed nije bio autor Kur’ana.

    Allah dž.š. nam kaže da pčela proizvodi različite vrste hrane! Ovo je istina, obzirom da pčela ima jedinstven stomak, koji proizvodi hranu (med), koji je različitih boja i ukusa. Allah se, također, obraća pčelama u ženskom rodu umjesto u muškom, što je na arapskom jeziku izraženo rječju “kuuli”(jedi) i “feslluki” (te slijedi)! Rod pčela dijeli se na tri vrste: matice, trutovi (muške pčele) i radilice, koje su obavezno ženskog roda. Radilice su te koje grade košnice, hrane maticu, sakupljaju polen i nektar i štite košnicu. Allah dž.š. se obraća radilicama i to je razlog što su u Kur’anu glagolski oblici izraženi u ženskom rodu.

    • Muamer Jakub Mehmedović

      25 kolovoza, 2013 u 2:16 pm

      (16:69) ČUDO OD MEDA

      “Zatim jedi od svih plodova, i slijedi puteve Gospodara svog ponizno. Iz trbuha njihovih izlazi napitak različitih boja njegovih, u njemu je lijek za ljude. Uistinu, u tome je znak za ljude koji razmišljaju.”
      (Kur’an, 16:69)

      Da li znate koliko je važan izvor hrane med, kojeg Allah nudi čovjeku putem ovog sićušnog insekta?
      Med je sastavljen od šećera kao što su: glukoza, fruktoza i minerala kao što su magnezijum, kalij, kalcij, soda, hlor, sumpor, gvožđe i fosfat. Tu su B1, B2, C, B6, B5 i B3 vitamini, koji se mijenjaju s kvalitetom nektara i polena. Pored toga u njemu se mogu naći bakar, jod i u manjim količinama cink. Takođe je u njemu prisutno nekoliko vrsta hormona.
      Kao što je navedeno u Kur’anu, med ima osobinu da “liječi ljude.”
      Danas su apikultura i pčelinji proizvodi postali novom granom za istraživanje u zemljama gdje je nauka uznapredovala. Koristi od meda su slijedeće: med je niskokaloričan. Kad se uporedi sa istom količinom šećera, on daje 40% manje kalorija nego šećer. Mada tijelu daje veliku energiju, on mu ne povećava težinu.
      Lahka probavljivost. Zbog toga što se molekule šećera u medu lahko pretvaraju u druge vrste šećera (fruktoza i glukoza) med se lahko probavlja kod većine ljudi uprkos tome što ima veliku koncentraciju kiseline. Takođe pomaže bubrezima i crijevima da bolje funkcionišu.
      Brzo ulazi u krv. Kada se rastvori u blagoj vodi, med ulazi u krvotok u roku od sedam minuta. Slobodne molekule šećera u njemu čine da mozak funkcioniše lakše.
      Pomaže nastanak krvi. Med daje značajan dio energije koji je tijelu potreban za proizvodnju krvi. Sem toga on pomaže čišćenju krvi. Ima pozitivne efekte u regulisanju i olakšavanju cirkulacije krvi. Takođe on djeluje kao značajna zaštita od kapilarnih problema i arterioskleroze.
      Suzbija bakterije. Osobina ubijanja bakterija naziva se “inhibicijski efekat.” Eksperimenti provedeni na medu pokazuju da se njegova osobina ubijanja bakterija dva puta povećava kada se med razblaži vodom. Vrlo interesantno je primijetiti da se mlade pčele hrane medom razblaženim od strane pčela koje su odgovorne za njihov nadzor – kao da one znaju za ovu osobinu meda.
      Žele rojal je supstanca koju proizvode pčele radilice unutar košnice. Unutar ove hranljive supstance nalazi se šećer, proteini, masnoće i mnogi vitamini.
      Jasno je da je med, koji se proizvodi u daleko većim količinama nego što je to potrebno pčelama, stvoren da koristi ljudima. Takođe je jasno da pčele takav nevjerovatan posao ne bi mogle raditi same od sebe.

    • avdagic zinka

      25 kolovoza, 2013 u 9:21 pm

      odlicno

  9. Tatjana Miskovic

    25 kolovoza, 2013 u 4:18 pm

    Znaci zeludac kod pcele je kljucni organ? Milina…

    • Marko

      27 kolovoza, 2013 u 1:45 pm

      i ljubav prolazi kroz želudac

  10. Krešimir Jurilj

    25 kolovoza, 2013 u 7:47 pm

    ne bi mogle raditi same od sebe? sta smrcu kokain i gutaju speed?

  11. Ira Samsa

    25 kolovoza, 2013 u 7:53 pm

    osim što pčele masovno ugibaju, pa će ovo možda uskoro biti samo povijesna pričica

    • Andrija Zimaj

      3 rujna, 2013 u 10:11 am

      neće biti vremena za povijest ako nema pčela za par godina nestaje sav život
      nema oprašivanja novih biljaka ni kisika

  12. Muamer Jakub Mehmedović

    25 kolovoza, 2013 u 7:56 pm

    očekivao sam ozbiljniji komentar. zar ne vidiš da se radi o proizvodu koji se ne kvari, koji je lijek ljudima. zar ne vidiš da ga proizvodi insekt. šta misliš koji mahanizam ima taj insekt. eto čovjek je uznapredovao toliko a još nije u stanju da proizvede tako nešto. razmisli i pokušaj to samo zamisliti. što budeš više razmišljao više ćeš uvidjeti da si ti kao čovjek ograničen da to zamisliš, to funkcionisanje, a da je sve tako jednostavno.

  13. Viviana Bašković Perić

    25 kolovoza, 2013 u 9:14 pm

    jedina namirnica u kojoj se ništa ne zamufa, čak se i limun i češnjak zaplijesne, a med nikad 🙂

  14. Boris Medic

    27 kolovoza, 2013 u 11:41 am

    molim vas izbjegavajte med iz velikih ducana i od pcelara koji imaju po 10 vrsta meda, to nije med. to su razni produkti repe i kukuruza s aditivima za miris i okus. prepakirava se i prodaje pod med. isto tako med uvezen iz kine nije med. najvece firme na balkanu koje rade s medom uvoze upravo ovaj med. mislim da su lokalni pcelari ne prodavaci meda svakako najbolji izbor. pcela je sve manje i kod nas na balkanu, dok neke nase susjedne zemlje niti nemaju pcela. hvala

  15. Jelena Budimir

    23 listopada, 2015 u 6:35 am

    Jelena Jakuš

  16. Gospodin Green

    23 listopada, 2015 u 8:13 am

    Fascinantno.

  17. Saša Kovač

    23 listopada, 2015 u 8:44 am

    Med NEMA neograničeno trajanje, da se malo uputite u novija, i ozbiljnija, znanstvena istraživanja? I da, u piramidama nije pronađen JESTIV med.

  18. Željko Resan

    23 listopada, 2015 u 8:56 am

    Kako objašnjavaju to da pčelinje saće ima u popunosti sve i jednu rupu istu?

  19. Mira Lendo

    23 listopada, 2015 u 11:41 am

    pčele su čarobne,med je super hrana,a zreli vrcani /zatvoreni / med je neograničenog roka trajanja

  20. Boris Kikić

    23 listopada, 2015 u 5:26 pm

    kandiranje je vjekovima poznat proces čuvanja namirnica, a med je šećer (ugljikohidrat), stoga znanost.com molim Vas svojim člancima se izdignite malo iz mase gluposti na netu.

  21. Sabina Prasko Hodzic

    23 listopada, 2015 u 6:18 pm

    Uzvišeni Allah u Kur’anu spominje med kao lijek: “Iz utroba njihovih izlazi piće različitih boja koje je lijek ljudima. To je uistinu dokaz za ljude koji razmišljaju.

  22. Davor Krizmanić

    23 listopada, 2015 u 7:07 pm

    Med je najbolji dodatak zdravlju koji postoji !!!

  23. Miran Misic

    23 listopada, 2015 u 7:29 pm

    Kod kojih to bolesti jednostavni seceri pomazu?

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Sjećate li se koliko ste puta ugledali pčelu u svojoj blizini te najbližim predmetom snažno zamahnuli prema njoj, no promašili ste i ona je...

Biljke i životinje

Ponovno je pronađena u Indoneziji i ogromna je.

Biljke i životinje

Sve je započelo kad je pčela uletjela u kratke hlače Michaela Smitha i ubola ga u testise. Smith je student na Sveučilištu Cornell gdje...

Matematika i Ekonomija

Istraživački tim na čelu s antropologom sa Sveučilišta u Arizoni, Davidom Raichlen, je utvrdio da se pokreti plemena Hadza prilikom traganja za hranom mogu...

Oglašavanje