Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Oboljenja i poremećaji

Kakva je veza mozga i sindroma slomljenog srca?

Foto: Pixabay

Stručnjaci vjeruju da se srce može oštetiti tijekom nesretnog događaja i da na to, zapravo, utječe – mozak.

Švicarski znanstvenici su proučavali ljude s rijetkim stanjem zvanim sindrom slomljenog srca ili takotsubo kardiomiopatija. Slabljenje srca nastupa iznenadno, nakon stresnog i emotivnog događaja ili šoka. Rad objavljen u časopisu European Heart Journal sugerira kako um ima veliku ulogu na stres.

Iako se razlikuje od srčanog udara prouzročenog blokiranim krvnim žilama, taj sindrom ima slične simptome. Neki od njih su otežano disanje i bol u prsima.

Sindrom može biti privremen, ali i smrtonosan. U Velikoj Britaniji pogađa oko 2.500 ljudi godišnje. Točan uzrok nije poznat, ali stručnjaci vjeruju da se radi o povišenom adrenalinu.

Skenirani su mozgovi 15-ero bolesnika sa sindromom slomljenog srca. Viđene su zamjetne razlike u usporedbi sa skenovima 39-ero zdravih pacijenata.

Uočeno je manje komunikacije između regija mozga uključenih u kontroliranje emocija i automatskih tjelesnih odgovora, poput otkucaja srca. To su područja mozga za koja se smatra da kontroliraju naš odgovor na stres.

“Emocije se obrađuju u mozgu, stoga bolest potječe iz mozga s utjecajem prema dolje, na srce”, rekla je jedna od autora studije, doktorica Jelena Rima-Ghadri.

Joel Rose iz Kardiomiopatije Velike Britanije, rekao je da je istraživanje ovog sindroma korisno, jer će pomoći u oblikovanju razumijevanja oblika kardiomiopatije koji često ostaju zagonetka.

“Ljudi s takotsubo kardiomiopatijom će zasigurno pozdraviti ideju studije kako bi razumjeli ulogu koju mozak igra prilikom ovog stanja. Također bi saznali zašto su neki ljudi osjetljiviji od onih drugih”, dodaje Rose.

Rose se nada da će ova studija dovesti do daljnje pozornosti na ovo područje te veće suradnje neuroznanstvenika i kardiologa.

“Nalazi podržavaju ono na što smo dugo sumnjali, a to je postojanje interakcije mozga i srca tijekom sindroma”, zaključila je Dana Dawon sa Sveučilišta u Aberdeenu.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Možda će vas zanimati

Neuroznanost

Kemijski procesi u mozgu se mijenjaju

Neuroznanost

Ljudi koji su pretrpjeli nekakve traumatske ozljede mozga u prefrontalnom korteksu manje su otvoreni za nove ideje. Znanstvenici već nekoliko godina nagađaju da u...

Neuroznanost

Veličina zjenice oka može otkriti radi li mozak majmuna brzo ili sporo. Veličinom zjenice može se predvidjeti hoće li majmun previše ili čak premalo procjenjivati, tvrde...

Zdravlje i Medicina

Jedna studija pokazala je kako samo jedan dan nespavanja može loše djelovati na srce.

Oglašavanje