Connect with us

Znanost

Karantena zbog koronavirusa donijela je nekoliko korisnih lekcija čovječanstvu

Foto: Pixabay

Ekologija i okoliš

Karantena zbog koronavirusa donijela je nekoliko korisnih lekcija čovječanstvu

Znanstvenici tvrde da su posljednje slike iz gradova u kojima je na snazi karantena donijele nekoliko lekcija koje mogu koristiti čovječanstvu.

Kanali Venecije godinama su bili zamućeni. Nakon proglašenja pandemije, voda postaje bistrija pa se u njoj nakon puno vremena mogu vidjeti ribe. Italija se očajnički trudi obuzdati COVID-19 pa je obustavljen promet na plovnim putevima. Vrlo brzo dogodile su se dramatične promjene.

Zemlje koje su se našle u velikoj opasnosti zbog koronavirusa, doživjele su prednosti na koje nitko nije računao. Ograničeno kretanje stanovništva i djelomična obustava gospodarskih aktivnosti smanjili su zagađenje i emisiju štetnih plinova.

Iako je situacija jako ozbiljna, znanstvenici kažu da bi ove metode mogle poslužiti kao recept za ublažavanje najrazornijih utjecaja klimatskih promjena.

“Ako razmišljamo kako se pripremiti za klimatske promjene kao što je to slučaj s pandemijom, možda i pronađemo racionalno rješenje. Sadašnje mjere mogu pomoći u sprječavanju ekoloških kriza koje nas očekuju u budućnosti, navodi istraživač Christopher Jones sa Sveučilišta Berkeley.

Satelitske snimke pokazuju da su privremene mjere dovele do smanjenja koncentracije štetnih plinova.

“Ugljikov dioksid je u izravnoj vezi s industrijskim aktivnostima, proizvodnjom struje i prijevozom. Restriktivne mjere koje utječu na gospodarstvo smanjuju plinove koji stvaraju efekt stakleničkih plinova”, objašnjava Jones.

Epidemija COVID-19 prvi put se pojavila u Wuhanu tijekom prosinca prošle godine. Zbog brzog širenja prema ostalim kineskim provincijama, vlada je stavila grad od oko 11 milijuna ljudi u potpunu izolaciju. Posljednja mjera bila je zabrana kretanja 60 milijuna ljudi iz provincije Hubei.

Navedene mjere kineske vlade zaustavile su gospodarske aktivnosti, ali je zaustavljen i zračni, cestovni i željeznički promet. Analitičarka finskog Centra za istraživanje energije i čistog zraka Lauri Myllyvirta kaže da su mjere kineske vlade smanjile razinu ugljikovog dioksida tijekom siječnja za 25 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Myllyvirta dodaje da su industrijske aktivnosti u pojedinim sektorima smanjene od 15 do 40 posto, a potrošnja ugljena smanjena je za 36 posto.

Sateliti NASA-e i Europske svemirske agencije za nadgledanje zagađenja primijetili su drastično smanjenje štetnih plinova nad Kinom tijekom dva tjedna u veljači dok je karantena bila na snazi. Registrirana je koncentracija dušikovog dioksida koji oslobađaju automobili, elektrane i industrijska postrojenja.

Oblak dušikovog dioksida, koji je tijekom siječnja bio iznad Kine, nestao je već u veljači. Znanstvenici NASA-e potvrdili su da je došlo do sličnih smanjenja emisija u drugim zemljama tijekom redukcije ekonomskih aktivnosti, ali se nagli pad zagađenja zraka u Kini nije mogao ignorirati.

“Prvi put sam vidio ovako dramatičan pad zagađenja na nikad većem prostoru”, rekao je istraživač NASA-e zadužen za proučavanje kvalitete zraka Fei Liu.

Smanjeno zagađenje primjećuje se u Italiji koja je nakon Kine postala drugo veliko žarište pandemije. Sjeverna regija Lombardija stavljena je u karantenu. Dva dana nakon toga odluka o karanteni vrijedila je u cijeloj zemlji.

Koncentracija dušikovog dioksida iznad Italije doživjela je pad koji se može usporediti s onim u Kini. Washington Post javlja da je smanjenje zagađenja najizraženije na sjeveru zemlje. Štetni plin nadražuje organe za disanje, a pretjerana izloženost jedan je od uzročnika astme i upale pluća. Proučavanje promjena njegove koncentracije može otkriti način za smanjenje učinka stakleničkih plinova, najvećeg uzročnika globalnog zagrijavanja, piše NBC.

“Ljudi su ostali u domovima i zaustavljene su mnoge aktivnosti koje su donijele emisiju plinova s efektom stakleničkih plinova i drugih zagađenja”, objašnjava direktorica Centra za održivi urbani razvoj na Sveučilištu Kolumbija Jacqueline Klopp.

Stručnjaci upozoravaju da su najnovije pojave privremene i da bi nove emisije štetnih plinova mogle uslijediti nakon okončanja pandemije kada započne ozdravljenje ekonomije.

“Prije nego što vlade krenu s mjerama oporavka ekonomija, moramo misliti o prioritetima. Rješavanje strukturnih problema pomoglo bi da se pronađe način za oporavak ekonomije, a u isto vrijeme i smanji zagađenje”, navodi Klopp.

Život je crtež bez gumice za brisanje.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Ekologija i okoliš

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh