Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Planete i mjeseci

Kepler otkrio dosad najsličniji planet Zemlji

NASA-ini astronomi otkrili su planet veličine vrlo slične Zemljinoj koji orbitira oko svojeg sunca u nastanjivoj zoni.

(Credit: NASA)

600 milijuna dolara vrijedan NASA-in teleskop Kepler lansiran je 2009. godine s ciljem da pronađe „novu Zemlju“, a od onda je njime otkriveno 960 planeta koji kruže oko svojih zvijezda. Pola od njih su stjenoviti planeti poput Zemlje i nalaze se u nastanjivoj zoni oko svojih zvijezda, no ovaj planet nazvan Kepler-186f je po svojoj veličini najsličniji Zemlji.

„Ovo je prvi potvrđeni planet Zemljine veličine koji se nalazi u nastanjivoj zoni“, rekla je vodeća autorica studije Elisa Quintana. Ovo je otkriće objavljeno jučer u časopisu Science.

Kepler-186f je 1.1 puta veći od Zemlje, što gotovo sigurno znači da je stjenovit, a njegova masa je, prema procjenama istraživača, 1.5 puta veća od Zemljine.

Orbita ovog planeta smješta ga na pravu udaljenost od sunca – nije niti predaleko niti preblizu od njega za postojanje tekuće vode.

„Ovo je povijesno otkriće“, smatra lovac na planete sa Sveučilišta u Californiji, Geoff Marcy. „Ovaj je planet dosad najbolji kandidat za postojanje života.“

Zvijezda oko koje Kepler-186f kruži je crveni patuljak – dvostruko je manji od našeg Sunca što ga čini hladnijim i manje svijetlim. Usporedbe radi, kad biste stajali na površini Keplera-186f u podne kad ima najviše svjetlosti, svjetlost koju bi planet primio od svoje zvijezde bila bi jednaka onoj koju Zemlja ima sat vremena prije zalaska Sunca. No Kepler-186f ima bližu orbitu suncu nego Zemlja – treba mu 130 dana kako bi ga okružio. Iako prima manje topline od svojeg sunca, temperatura na ovom planetu mogla bi biti dovoljno visoka da se mora ne smrznu – pod uvjetom da ima atmosferu koja omogućuje efekt staklenika. Temperatura na planetu se može usporediti sa temperaturom u zoru ili sumrak za vrijeme proljetnog dana na Zemlji.

„Zvuči kao dobar planet za posjetiti“, rekla je astronomkinja Sarah Seager iz MIT-a. No, uzbuđenje na stranu – znanstvenik Alan Boss, autor knjige The Crowded Universe: The Search for Living Planets smatra kako su druga otkrića dovela do sličnih razmišljanja posljednjih nekoliko godina.

Od 1995. godine, astronomi su zamijetili 1.700 svjetova koji orbitiraju oko svoje zvijezde. „Posljednjih godina potvrđeno je postojanje 6 planeta većih od Zemlje koji se nalaze u nastanjivim zonama oko crvenih patuljaka“, kaže Boss.

Nakon Keplera-186f, sljedeći najvjerojatniji kandidat za postojanje života je planet koji je veći od Zemlje 1.4 puta. Planeti čija je širina manja od 1.75 puta od Zemljine najvjerojatnije su stjenoviti.

Ima li ovaj planet atmosferu koja bi omogućila život na njemu ovisi o mnogo faktora, a ne samo o njegovoj orbiti. „Postoje planeti u našem Sunčevom sustavu koji nalikuju na Zemlju poput Venere ili Marsa, no što se tiče života na njima, stvari su negdje pošle po krivu“, rekao je koautor studije sa Sveučilišta u San Franciscu Stephen Kane.

Na površini Venere temperatura je toliko visoka da bi rastalila olovo, a na Marsu je nedostatak snažnog magnetskog polja omogućio solarnom vjetru da „otpuše“ njegovu atmosferu. Postojanje magnetskog polja posebno je važno za planete koji kruže oko crvenog patuljka jer su za takve zvijezde karakteristične solarne baklje kojima se otpušta mnogo energije koja bi „sterilizirala“ planet.

Sama činjenica da se planet nalazi u nastanjivoj zoni ne znači i da je stvarno nastanjiv. „Ovo je samo prvi korak“, smatra Quintana.

Unatoč tome, Kane smatra da veća masa masa Keplera-186f znači da postoji i veća mogućnost nego na, primjerice, Marsu da je unutrašnjost planeta zagrijana radioaktivnošću i da se fluidi kreću i miješaju. Takva pokretljivost fluida potrebna je kako bi se pokrenuo dinamo koji stvara magnetsko polje, kao i vulkani čije erupcije pomažu u stvaranju atmosfere pogodne za život.

„Drugo važno pitanje je postoji li voda na ovom planetu koju je možda donio neki komet“, smatra Kane. „Svako mjesto na kojem postoji tekuća voda je prirodno mjesto na kojem ćemo tražiti život.“

Nažalost, Kepler-186f previše je taman i udaljen kako bi se vidio s bilo kojim drugim teleskopom – pa čak i James Webb Space Telescopeom kojeg će NASA lansirati 2018. godine.

„Ne možemo znati je li moguć život na ovom planetu“, rekla je Saeger. „Prvo moramo proučiti njegovu atmosferu i njezin efekt staklenika, što nije baš moguće s obzirom na udaljenost od Zemlje.“

Kane smatra da Kepler-186f gotovo sigurno nije jedini planet na kojem je moguć život te naglašava da još mnogo takvih čeka da budu otkriveni.

„Zasad znamo da postoji jedan planet na kojem je moguć život, a to je Zemlja. Kada tražimo život izvan našeg Sunčevog sustava, usmjereni smo na traženje karakteristika koje su identične onima na Zemlji. Našavši planet koji se nalazi u nastanjivoj zoni i koji je približno iste veličine kao i Zemlja, napravili smo veliki korak naprijed“, zaključila je Quintana.

Možda će vas zanimati

Računarstvo i internet

Kvantna tehnologija je fascinantno područje koje koristi principe kvantne fizike za stvaranje novih i moćnih alata. Za razliku od klasične tehnologije, koja se oslanja...

Psihologija

Psihološki eksperimenti često otkrivaju fascinantne uvide u ljudsko ponašanje, ali također mogu podići ozbiljna etička pitanja. Iako su mnogi poznati psihološki eksperimenti pridonijeli našem...

Geografija i geologija

Oceani, koji pokrivaju više od 70% površine Zemlje, predstavljaju najveću i najmanje istraženu zonu našeg planeta. Unatoč svojoj ogromnoj veličini, manje od 5% oceanskog...

Arheologija i paleontologija

Nedavno otkriven fosil neandertalskog djeteta u Španjolskoj izazvao je veliki interes među znanstvenicima. Ovaj fosil, koji pokazuje karakteristike Downovog sindroma, predstavlja prvi dokaz ove...