Tim istraživača u Kini tvrdi da je njihovo novo računalo daleko moćnije od bilo kojeg prije njega, uključujući i najbolji napor megakorporacije Google.
U preprintu otpremljenom na arXiv, istraživači tvrde da je njihovo kvantno računalo uspjelo riješiti problem koristeći 56 od svojih 66 kubita, kvantni ekvivalent bitova u konvencionalnom računalu.
To je korak više od Googleovog Sycamore procesora koji ima samo 54 kubita. Google je 2019. godine tvrdio da je njegovo računalo prvo postiglo kvantnu nadmoć, prag preko kojeg su kvantna računala u stanju riješiti probleme koji izmiču klasičnim računalima.
Tvrtka Google je istakla da je njihovo računalo riješilo problem za manje od 3,5 minute, za što bi najmoćnijem konvencionalnom superračunalu trebalo 10.000 godina. Kineski tim u svojoj objavi nije otišao toliko daleko.
“Procjenjujemo da će za rješenje zadatka koji je Zuchongzhi završio za oko 1,2 sata (ili 70 minuta), dosadašnjem najmoćnijem superračunalu biti potrebno najmanje osam godina.” napisao je tim u svojem radu.
Prema riječima istraživača, problem koji je računalo rješavalo bio je otprilike 100 puta teži od onoga koji je riješio Sycamore, piše Futurism.
Ovo je nagovještaj za što bi kvantna računala uskoro mogla biti sposobna, ali njihov uspjeh ipak treba uzeti s dozom rezerve. U konkretnom slučaju, ovaj najnoviji članak tek treba recenzirati.
Osim toga, kao što je to bio slučaj s gotovo svim kvantnim računalima do sada, slučajevi korištenja su i dalje izuzetno specijalizirani, što znači da neće uskoro zamijeniti svoje binarne prethodnike.
Zuchongzhi sustav je dvodimenzionalno programibilno računalo koje može manipulirati do 66 kubita. Drugim riječima, može kodirati kvantne informacije, kvantno stanje pojedinog elektrona, kroz 66 kvantnih bitova.
Prošle godine je tim demonstrirao kvantno računalo sa 76 fotonskih kubita, koji pohranjuju informacije o stanju naelektriziranosti fotona. To računalo, međutim, nije bilo moguće programirati poput Zuchongzhija.
Postavlja se pitanje, koji je problem Zuchongzhi riješio? Računalo je uzrokovalo izlaznu raspodjelu slučajnih kvantnih sklopova, vrlo složen problem koji se pokazao nerješivim za klasična superračunala. Drugim riječima, to je izvrsno mjerilo za trenutni doseg kvantnih računala.
Iako korisnost takvih izračuna još uvijek nije realno praktična za upotrebu u stvarnom svijetu, znanstvenici su bili impresionirani rezultatima.
