Nova širokopoljna slika koju je danas objavio ESO pokazuje mnogo tisuća udaljenih galaksija i veliku grupu zvijezda koje pripadaju masivnom galaktičkom klasteru poznatom pod nazivom Abell 315.
Iako se čini krcat zvijezdama, za ovaj skup galaksija vrijedi uzrečica “vrh sante leda”, jer u Abellu 315 – poput većine galaktičkih klastera – dominira tamna tvar. Velika masa ovog klastera odbija svjetlost od galaksija u pozadini blago iskrivljujući njihov promatrani oblik. Kada promatramo nebo prostim okom većinom vidimo zvijezde u našoj galaksiji Mliječnom putu i najbližim galaktičkim susjedima. Udaljenije galaksije su preblijede da ih ljudsko oko može uočiti, ali kada bi ih mogli vidjeti one bi doslovce prekrile cijelo nebo. Ova nova slika snimljena sa širokokutnim objektivom pri dugoj ekspoziciji otkriva tisuće galaksija koje nastanjuju dio neba veličine otprilike punog Mjeseca.
Ove galaksije prostiru se na ogromnom rasponu udaljenosti od nas. Neke su relativno blizu i moguće je razlikovati njihove spiralne krakove ili eliptične vijence, posebno u gornjem dijelu slike. Udaljenije galaksije su poput mutnih točkica – njihova svjetlost putuje kroz Svemir osam milijardi godina ili više prije nego što stigne do Zemlje. Koncentracija otprilike stotinu žućkastih galaksija prostire se od središta slike prema dolje i nalijevo. To je galaktički klaster, određen brojem 315 u katalogu koji je složio američki astronom George Abell 1958. godine. Klaster je smješten između blijedih, crvenih i plavih galaksija i Zemlje, oko dvije milijarde godina daleko od nas. Leži u sazviježđu Kit (Cetus).
Galaktički klasteri jedne su od najvećih struktura u Svemiru koje gravitacija drži na okupu. U tim strukturama se nalazi mnogo više od mnogih galaksija koje vidimo. Galaksije u ovim divovima teže samo deset posto njihove cjelokupne mase, a vrući plin između galaksija teži još dodatnih 10 posto. Ostalih osamdeset posto nevidljiv je i nepoznat sastojak koji leži između galaksija zvan tamna materija. Prisutnost tamne materije otkrivena je pomoću njenog gravitacijskog efekta: ogromna masa galaktičkog klastera ponaša se zbog svjetlosti od galaksija u pozadini klastera poput kozmičkog povećala, svijajući putanju svjetlosti te tako blago iskrivljujući izgled galaksija.
Promatranjem i analizom iskrivljenih oblika ovih pozadinskih galaksija, astronomi mogu izračunati cjelokupnu masu klastera odgovornu za izobličenje, pa čak iako je ta masa većinom nevidljiva. Međutim, ovaj efekt je obično malen i potrebno ga je mjeriti preko velikog broja galaksija kako bi se dobili valjani rezultati: u slučaju Abell 315, obrisi skoro 10 000 udaljenih galaksija na ovoj slici proučeni su kako bi se procijenila ukupna masa klastera koji prelazi preko stotinu tisuća milijardi puta masu našeg Sunca.
Ogroman raspon kozmičkih udaljenosti i veličina koje prikazuje ova slika nadopunjuje šačica objekata puno manjih od galaksija i galaktičkih klastera. Ti objekti se nalaze mnogo bliže Zemlji i raspršeni su po cijeloj slici: osim nekoliko zvijezda koje pripadaju našoj galaksiji, mnogi asteroidi su vidljivi kao plavi, zeleni i crveni tragovi. Ovi objekti pripadaju glavnom asteroidnom pojasu smještenom između Marsove i Jupiterove orbite i njihove dimenzije variraju od nekih desetak kilometara, kod onih svjetlijih, do nekoliko kilometara, kod onih prigušenijih.
Ova slika snimljena je pomoću Wide Field Imager na MPG/ESO 2.2-m teleskopu u ESO-voj zvjezdarnici La Silla u Čileu. Sastoji se od nekoliko ekspozicija snimljenih pomoću tri različita širokopojasna filtera za vrijeme jednog sata u B filteru te po sat i pol u V i R filterima. Vidno polje je 34 x 33 kutne minute.
Izvor: ESO
