Ljudska je povijest ispunjena sukobima. Neki su bili obične čarke, dok su drugi pak izmijenili tijek povijesti. Donosimo vam popis najznačajnijih bitaka ljudskog roda, koje bi, da su završile drugačije, iz temelja izmijenile svijet kakvog znamo.
Bitka na Maratonskom polju
Moćni perzijski vladar Darije I poslao je 490. godine pr. Kr. veliku vojsku da pokori Grčku. Ovi su mu bili trn u oku jer su podržavali pobunjenike unutar njegova kraljevstva, stoga ih se po svaku cijenu želio riješiti. Preko 20.000 konjanika i pješaka iskrcalo se kod Maratona, očekujući laku pobjedu. No prkosni Grci nisu čekali da ih Perzijanci pokolju, nego su već na obali silovito jurnuli na njih i potukli ih do nogu. U tom je napadu izginulo preko 6.000 perzijskih vojnika, dok je Grka stradalo tek oko dvije stotine.
Uz ovu se bitku veže i legenda o Fidipidu, koji je otrčao do Atene javiti o pobjedi i tako udario temelje današnje maratonske utrke.
Bitka kod Cajamarce
Želeći pokoriti carstvo Inka i dokopati se njihova blaga, Francisco Pizzaro je na prijevaru zarobio Atahualpu, njihova vladara. Ovaj se, misleći da dolazi na pregovore, pojavio nenaoružan zajedno sa svojim najbližim vojskovođama, što se pokazalo kobnom greškom. Atahualpinu svitu Pizzaro je pobio, a za njega tražio golemu otkupninu u zlatu. Nakon što ju je dobio, smaknuo je i Atahualpu. Uskoro je pokorio i glavni grad Inka, čime je ta civilizacija doživjela svoj kraj.
Bitka kod Hastingsa
Engleski kralj Edward Ispovjednik umro je a da nije imao djece, stoga je na samrti proglasio velikaša Harolda Godwinsona svojim nasljednikom. Normanski vladar Vilim II. držao je ovo prijevarom, jer je Edward Ispovjednik navodno baš njemu obećao kraljevstvo. Okupio je snažnu vosku i iskrcao se u Engleskoj, gdje je poslije teške i neizvjesne borbe porazio Harolda i preoteo mu krunu. Haroldovom smrću gasi se anglosaska loza i Normani pokoravaju Englesku, dok njihov vođa dobija nadimak Vilim Osvajač.
Opsada Orleansa
Ključni događaj Stogodišnjeg rata između Engleske i Francuske dogodio se kod Orleansa. Šestomjesečna engleska opsada grada zamalo je urodila plodom, no dolazak Ivane Orleanske stubokom je izmijenio događaje na ratištu: pod njenim vodstvom Francuzi su porazili napadače i preuzeli inicijativu u ratu, što je u konačnici rezultiralo povlačenjem Engleza iz Francuske.
Ivana Orleanska bila je nepismena seljanka kojoj su se navodno ukazivali sveci, sugerirajući da oslobodi zemlju od Engleza. Nakon pobjeda u nekoliko bitaka bila je zarobljena i osuđena za krivovjerstvo i vještičarenje. Imala je samo 19 godina kad je spaljena na lomači.
Opsada Yorktowna
Britanski general Cornwallis našao se 1781. godine sa svojom vojskom u Yorktownu, gdje se odmarao i obnavljao zalihe. Značajna sila od 7.000 ljudi pod oružjem mjesecima se borila i dominirala američkim jugom, stoga joj je odmor bio prijeko potreban. Ondje su ih neočekivano s kopna i mora opkolili Amerikanci i njihovi saveznici Francuzi i teško porazili. Nakon ove bitke britanski kralj George je počeo pregovore s Amerikancima, što je u konačnici rezultiralo priznanjem neovisnosti Sjedinjenih Američkih Država.
Bitka kod Waterlooa
Francuski car Napoleon Bonaparte svoja je osvajanja počeo 1799. godine i nakratko postao gospodarom kontinentalne Europe. 1812. godine doživljava katastrofu u Rusiji, nakon čega abdicira. Uskoro se opet vraća na vlast, na što reagiraju Britanci i Prusi; okupljaju jaku vojsku i nanose Francuzima težak i konačan poraz 1815. godine kod grada Waterlooa u današnjoj Belgiji.
U francuskoj vojsci služio je velik broj Hrvata, koji su oko vrata nosili šarene marame. Ovaj je odjevni dodatak, preteča moderne kravate, uskoro postao hit među ondašnjom buržoazijom, a kasnije i u svijetu.
Bitka kod Toursa
Krajem 732. godine sukobile su se vojske franačkog vojskovođe Karla Martela i muslimanskog emira Abdula Rahmana. Izvrsno uvježbani Franci su – mada bez ijednog konjanika – teško porazili višestruko brojniju muslimansku vojsku, čime su spasili europsku rimsko-grčku kulturu i uspostavili franačku dominaciju na kontinentu.
Bitka kod Gettysburga
Ključna bitka američkog Građanskog rata odigrala se kod grada Gettysburga. Konfederacija je 1863. godine pokrenula veliku ofenzivu na sjeverne države, s namjerom da brzo slomi Uniju. U blizini spomenutog grada presrela ih je vojska Unije pod vodstvom generala Meadea i porazila nakon tri dana krvavih bitki, pri čemu je poginulo gotovo 100.000 ljudi. Konfederacija, u ekonomskom smislu daleko inferiornija od sjevera zemlje, nikad se nije oporavila od ovog poraza.
Invazija na Normandiju
Kad su se kanadske, francuske, britanske i američke trupe iskrcale na obale Normandije u kasno proljeće 1944. godine, otvorile su novi front u Europi koji je Njemačkoj jasno dao do znanja da je kraj rata blizu. U najvećoj pomorskoj invaziji u povijesti sudjelovalo je preko tri milijuna vojnika i oslobodilo Francusku korak po korak.
Staljingradska bitka
Šestomjesečna opsada Staljingrada (danas se zove Volgograd) jedna je od najkrvavijih bitaka u ljudskoj povijesti i predstavlja ključnu prekretnicu Drugog svjetskog rata. Njemačka je tijekom ove bitke, vođene od kolovoza 1942. do veljače 1943. godine, izgubila četvrtinu ukupnog ljudstva na Istočnom frontu, od čega se nikad nije uspjela oporaviti. Grad je imao izniman strateški, ali i ideološki značaj, jer bi osvajanjem grada koji nosi Staljinovo ime nacistička ideologija simbolički pobijedila onu komunističku.
Nakon teških borbi, Nijemci su se u rujnu probili do središta grada. Sovjeti su tada pokrenuli protuofenzivu i obuhvatili u obruč 330.000 njemačkih vojnika, koji su se zbog nedostatka hrane i municije predali u veljači sljedeće godine, a među zarobljenima su se nalazila i 22 njemačka generala. Gotovo dva milijuna vojnika i civila smrtno je stradalo u bitci za grad. Nakon Staljingrada Crvena je Armija bila u stalnom naletu, koji je stao tek u Berlinu 1945. godine.
Izvor: Live Science
