Connect with us

Znanost

Foto: Wikimedia Commmons

Neuroznanost

Kod kreativnih ljudi dijelovi mozga su bolje povezani

Vrlo kreativni ljudi imaju više živčanih veza između lijeve i desne strane mozga, otkrivaju znanstvenici.

Razlike su uglavnom u frontalnom režnju mozga – vrlo aktivnoj regiji koja je odgovorna za kognitivne procese kao što su donošenje odluka, planiranje budućnosti i sl. Znanstvenici Sveučilišta Duke i Sveučilišta u Padovi su u Italiji magnetskom rezonancom skenirali skupinu zdravih volontera fakultetske dobi. Obrađeni su pomoću tehnike DTI, snimanja difuzije vlakana neurona, čime se dobivaju korisni podaci o toku snopova neurona u mozgu što je korisno kod nekih operativnih zahvata, ali i kod analiza nekih bolesti i stanja.

Ta im je tehnika omogućila da analiziraju veze između 68 različitih područja mozga i prate bijelu tvar preko molekule vode. Bijela tvar leži ispod sive tvari i povezuje milijarde neurona u mozgu šaljući električne signale između njih.

Studenti volonteri su također zamoljeni da ispune niz zadataka za ocjenu svoje kreativnosti.
Pregledavajući rezultate skeniranja i rezultate kreativnosti, otkrili da 15% najkreativnijih ljudi u grupi (19 ispitanika) ima značajno više veza u mozgu negoli oni u donjih 15%. Znanstvenici misle kako bi njihovo otkriće moglo jednog dana omogućiti stručnjacima procjenu nečijih prirodnih kreativnih talenata, predviđanje kreativnosti i čak praćenje moždanih bolesti starijih osoba.

Foto: Daniele Durante

Potrebno je naglasiti da je ispitani uzorak jako mali, tako da će povezanost između više veza i viših razina kreativnosti morati biti potvrđena u mnogo većim i različitijim skupinama. No, rezultati služe kao još jedan dokaz važnosti rastućeg područja neuroznanosti – konektomike koja proučava konektome, odnosno veze između dijelova mozga, kao i pojedine same dijelove.

Uz tako velik i kompleksan organ kao što je mozak, koji još i strahovito varira od osobe do osobe, radi se na načinima zapažanja prethodno skrivenih uzoraka u ogromnoj masi dostupnih podataka.

Znanstveni tim želi i analizirati odnos između povezivanja u mozgu i razine IQ-a, a njihova proučavanja također mogu koristiti za pronalaženje ranih znakova Alzheimerove bolesti, kao i nekih drugih neuroloških bolesti. Iako je konektomika još uvijek u povojima, znanstvenici se raduju saznanjima koja taj moderni tip mapiranja mozga u budućnosti može omogućiti.

Negdje, nešto nevjerojatno čeka da bude otkriveno.

11 komentara

11 Comments

  1. Lidija Milovanovic

    veljača 23, 2017 kod 7:29 pm

    Ne znam za mozak, ali znam da ukoliko ono što zamislim ne nacrtam, onda me to proganja dok ne izludim, jbg.

  2. Iva Krupski

    veljača 23, 2017 kod 8:00 pm

    Maja Palaić

  3. Lidija Milovanovic

    veljača 23, 2017 kod 9:38 pm

    Izvadi glavu iz peska i pogledaj oko sebe, svet se ne deli samo na crno i belo.

  4. Bojana Vukotic

    veljača 24, 2017 kod 6:04 pm

    Lidija Milovanovic Bolje da je izvadi iz bacve 😉

  5. Lidija Milovanovic

    veljača 24, 2017 kod 6:59 pm

    Jok bre, ja se tebi divim do imbecilnosti. 😀 Baš si me podsetio na ovog lika iz Mrak filma, kad kaže devojci; “neka, mogu ja sam”…. https://www.youtube.com/watch?v=CTeDrYk1ilY

  6. Vedran Ožir

    veljača 24, 2017 kod 8:20 pm

    Imbecilnost?

    Bože, gdje je ljudi vama nestao smisao za humor? 🙁

  7. Vera Lakatos

    veljača 24, 2017 kod 11:33 pm

    Vedrane, vjeruj mi da su najsretniji supruzi koji imaju “babaroge” koje “izmišljaju” probleme. Kad ti tvoja prestane prigovarati, jako se zabrini. To će biti znak da ju nije briga za vas, tj, da ima svoj život.

  8. Eman Kurtalić

    veljača 25, 2017 kod 3:35 pm

    šta je to

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Neuroznanost

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh