Antidepresivi se najčešće koriste za liječenje osoba s umjerenom do teškom depresijom. Međutim, do dvije trećine pacijenata s depresijom ne reagira u potpunosti na ovu vrstu liječenja, prenosi portal za online terapiju BetterHelp.
Nova otkrića, objavljena u časopisu The Lancet, pokazala su da kognitivno bihevioralna terapija (CBT), kao vrsta psihoterapije, uz uobičajenu skrb može smanjiti simptome depresije i poboljšati kvalitetu života pacijenata. Ovo je prvo veliko istraživanje kojime se testira učinkovitost CBT tretmana, koji se primjenjuje uz uobičajenu terapiju antidepresivima. Studija CoBalT, financirana iz programa britanskoga Nacionalnog zavoda za istraživanje zdravlja i primjenu tehnologije u zdravstvu (NIHR HTA) ima za cilj utvrditi koji je najbolji „sljedeći korak“ za ljude čija depresija nije reagirala na terapiju koja se temeljila samo na lijekovima.
Istraživački tim studije CoBaIT, kojega čine znanstvenici sa sveučilišta u Bristolu, Exeteru i Glasgowu, odabrao je 469 bolesnika rezistentnih na lijekove protiv depresije, u dobi od 18 do 75 godina, za sudjelovanje u nasumičnome kontroliranom pokusu. Pacijenti su bili podijeljeni u dvije skupine: 235 bolesnika nastavilo je uzimati svoju uobičajenu terapiju antidepresivima, a 234 bolesnika je pored uobičajene terapije antidepresivima liječeno i CBT tretmanom. Istraživači su pratili 422 pacijenta (90%) u razdoblju od šest mjeseci i 396 pacijenata (84%) u razdoblju od 12 mjeseci kako bi usporedili njihov napredak.
Nakon šest mjeseci, kod 46% onih koji su pored uobičajene medicinske skrbi bili liječeni i kognitivno bihevioralnom terapijom, stanje se poboljšalo sa smanjenjem simptoma depresije od najmanje 50%, u odnosu na 22% onih koji su nastavili samo s uobičajenom terapijom lijekovima. Ovaj blagotvorni učinak zadržao se više od 12 mjeseci.
Rezultati pokazuju da je CBT, uz uobičajenu terapiju antidepresivima, učinkovit tretman koji smanjuje simptome depresije i poboljšava kvalitetu života kod bolesnika čija depresija nije reagirala na najčešći oblik liječenja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Dr. Nicola Wiles, voditeljica studije i viša predavačica na Školi za socijalnu medicinu Sveučilišta u Bristolu, rekla je: “Antidepresivi su često prva linija borbe u liječenju depresije, koja je veliki problem javnoga zdravstva i za koju Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da pogađa više od 300 milijuna ljudi diljem svijeta. Međutim, u mnogim je zemljama pristup psihološkim tretmanima poput CBT tretmana ograničen na one koji si mogu priuštiti da to plate ili na one koji imaju zdravstveno osiguranje. Ovi rezultati naglašavaju važnost povećanja dostupnosti psihološke terapije. Iako je bilo inicijativa da se poveća dostupnost takvih tretmana u Velikoj Britaniji i Australiji, u svijetu su takve inicijative rijetke, pa čak i u Velikoj Britaniji mnogi ljudi na koje antidepresivi nisu djelovali nemaju mogućnosti za psihološki tretman. Naša studija pokazuje da je ulaganjem u psihološke usluge moguće i pacijentima i zdravstvenom sustavu značajno smanjiti teret rezistencije na terapiju lijekovima.“
“Nadalje, važno je priznati – iako se CBT pokazao kao učinkovit tretman za tu skupinu pacijenata, nisu svi koji su liječeni na taj način doživjeli poboljšanje. Stoga je bitno ulagati u daljnja istraživanja u tome području kako bi se istražile nove mogućnosti farmakološkoga i nefarmakološkoga liječenja za značajan broj onih pacijenata čija depresija ne reagira na liječenje antidepresivima.”
Willem Kuyken, profesor kliničke psihologije na Sveučilištu u Exeteru, dodao je: “Ovo istraživanje pruža dodatne dokaze da psihološki tretmani, kao što je kognitivna terapija, mogu pružiti značajnu i trajnu pomoć ljudima koji pate od depresije. Centar za poremećaje raspoloženja, kao jedan od sudionika istraživanja, namjerava dokazani psihološki pristup učiniti što pristupačnijim ljudima koji pate od depresije. Ovo istraživanje pokazuje da ljudi sa složenim i dugogodišnjim potrebama, koji ne reagiraju na antidepresive, mogu izvući stvarnu i trajnu korist od CBT tretmana ako ga provode dobro educirani terapeuti. Činjenica da je 40% ljudi koje je primilo kognitivnu terapiju bilo 12 mjeseci gotovo bez simptoma doista je važna jer daje nadu za njihov dugoročni oporavak. “
John Campbell, profesor opće prakse na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Exeteru, komentirao je: “Depresija je vrlo česta bolest s kojom se stalno susreću liječnici opće prakse i njihovi pacijenti. Premda lijekovi mogu biti vrlo učinkoviti, neće svi pacijenti dobro reagirati na liječenje. Neki pacijenti mogu depresiju doživjeti osobito teško. Bili smo oduševljeni što su nam mnogi pacijenti, liječnici opće prakse i stručnjaci pomogli u ovome istraživanju. Rezultati pokazuju da kod nekih pacijenata dodatna ‘psihološka terapija’, kao što je CBT, može biti vrlo djelotvorna u liječenju depresije i pomaže u rješavanju simptoma koji onesposobljuju osobu. Liječnici opće prakse i njihovi pacijenti mogu biti ohrabreni tim rezultatima koji pružaju stvarnu potporu za korištenje CBT tretmana kod bolesnika kod kojih su drugi tretmani možda bili bezuspješni.”
Chris Williams, profesor psihosocijalne psihijatrije na Sveučilištu u Glasgowu, dodaje: “Ovo istraživanje je od velike važnosti i zato što je ispitalo primjenu CBT tretmana uz liječenje antidepresivima. To potvrđuje kako se ta dva pristupa – psihološki i fizički – mogu nadopunjavati. Također je ohrabrujuće jer smo ostvarili dobar učinak radeći s ljudima različite dobi koji žive u različitim okruženjima.”
Emer O’Neill, izvršni direktor Udruženja za depresiju (Depression Alliance), vodeće dobrotvorne ustanove u Velikoj Britaniji za osobe pogođene depresijom, dodao je: “Tijekom posljednjih nekoliko godina došlo je do značajnoga poboljšanja u prevladavanju stigme povezane s depresijom i zdravstvenih usluga u njezinome liječenju. Međutim, to predstavlja tek početak, budući da već dugi niz godina naši članovi traže dostupnost širokoga raspona zdravstvenih usluga koje bi podržalo društvo. Oduševljeni smo ovim istraživanjem jer ono pruža dokaze kako su tretmani poput kognitivno bihevioralne terapije i lijekova od vitalnoga značaja za uspješno liječenje.”
