Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay

Energija i gorivo

Koja je razlika između atomske bombe i hidrogenske bombe?

Hidrogenska bomba i atomska bomba oblici su nuklearnog oužja, ali ova dva uređaja međusobno se veoma razlikuju. Ukratko, atomska bomba je fisijski uređaj, dok hidrogenska bomba koristi fisiju kako bi pokrenula fuzijsku reakciju. Drugim riječima, atomska bomba može se koristiti kao okidač za hidrogensku bombu.

U nastavku donosimo definicije oba tipa nuklearnog oružja.

Definicija atomske bombe

Atomska bomba ili A-bomba je nuklearno oružje koje eksplodira zbog oslobađanja ekstremne energije tijekom nuklearne fisije. Iz ovog razloga je ovaj tip bombe poznat i kao fisijska bomba. Riječ “atomska” nije točna u tehničkom smislu, jer u fisiji sudjeluje samo jezgra atoma (protoni i neutroni), a ne čitav atom ili njegovi elektroni.



Materijal sposoban za fisiju (fisijski materijal) ima superkritičnu masu, što je točka u kojoj se odvija fisija. Ovo se može postići kompresijom pod-kritičnog materijala korištenjem eksploziva ili upucavanjem jednog dijela pod-kritične mase u drugi. Fisilni materijal obogaćen je uranom ili plutonijem. Energetski ishod reakcije ima domet od tone TNT eksploziva do 500 kilotona TNT-a. Bomba oslobađa i radioaktivne fisijske fragmente, rezultat razbijanja teških jezgara u manje jezgre.

Radioaktivni otpad sačinjen je većinom od fisijskih fragmenata.

Definicija hidrogenske bombe

Hidrogenska bomba, vodikova bomba ili H-bomba je nuklearno oružje koje eksplodira zbog oslobađanja intenzivne energije tijekom nuklearne fuzije. Hidrogenske bombe mogu se nazivati i termonuklarnim oružjem. Energija je rezultat fuzije vodikovih izotopa – deuterija i tricija.

Hidrogenska bomba oslanja se na energiju oslobođenu iz fisijske reakcije koja zagrijava i sažima vodik dok se ne potakne fuzija, što može dovesti i do dodatnih fisijskih reakcija. U velikom termonuklearnom uređaju, oko polovine prinosa uređaja dolazi od fisije osiromašenog urana. Fuzijska reakcija zapravo ne doprinosi stvaranju nuklearnog otpada, ali zato što je fisija potaknula reakciju i uzrokovala daljne fisije, H-bomba generira bar onoliko otpada koliko i atomske bombe. Hidrogenske bombe mogu imati puno veći prinos od atomskih bomba, jednako megatonama TNT-a. Car bomba, najveće nuklearno oružje koje je ikad detonirano, bila je hidrogenska bomba s prinosom 50 megatona.

Atomska bomba vs. hidrogenska bomba

Oba tipa nuklearnog oružja oslobađaju ogromne količine energije iz male količine tvari, većinu svoje energije oslobađaju iz fisije, te proizvode radioaktivni otpad. Hidrogenska bomba ima potencijalo veći prinos i kompliciranija je za sastavljanje.

Drugi tipovi nuklearnog oružja

Osim atomskih bombi i hidrogenskih bombi, postoji još nekoliko tipova nuklearnog oružja:

Neutronska bomba; poput hidrogenske bombe, neutronska bomba je termonuklearno oružje. Eksplozija neutronske bombe je relativno mala, ali se oslobađa velik broj neutrona.

Ovaj uređaj također ubija žive organizme, ali proizvodi manje otpada i veća je vjerojatnost da će fizičke strukture ostati netaknute.

Posoljena bomba; nuklearna bomba okružena kobaltom, zlatom i drugim materijalom pa detonacija proizvodi veliku količinu dugovječnog radioaktivnog otpada. Ovaj tip oružja potencijalno bi mogao služiti kao “oružje posljednjeg dana”, jer bi otpad mogao postići i globalnu distribuciju.

Čista fuzijska bomba; nuklearno oružje koje proizvodi fuzijsku reakciju bez pomoći fisijske bombe. Ovaj tip bombe ne bi oslobodio značajne količine radioaktivnog otpada.

Elekromagnetski puls (EMP); ova bomba namijenjena je proizvodnji nuklearnog elektromagnetskog pulsa, koji može omesti elektroničku opremu. Nuklearni uređaj, kada je detoniran u atmosferi, emitira elektromagnetski puls sferno. Svrha takvog oružja je oštetiti elektroniku na širem području.

Bomba od antitvari; ova bomba oslobađala bi energiju od reakcije uništavanja koja je rezultat međudjelovanja tvari i antitvari. Takav uređaj još nije proizveden zbog teškoća u sintetiziranju značajnih količina antitvari.

Izvor: ThoughtCo.

26 komentara

26 Comments

  1. Sandi Sinčić

    rujan 13, 2017 kod 6:11 pm

    Nema razlike….i jedno i drugo ubije 50 hiljada ljudi u prvoj minuti….

    • Miroslav Bartulovic

      rujan 13, 2017 kod 7:06 pm

      Tisuća…

    • Deni Pejaković

      rujan 13, 2017 kod 7:18 pm

      Genijalno, mos za nastavnika fizike u Mioc sad.

    • Sandi Sinčić

      rujan 13, 2017 kod 7:22 pm

      Nebi hvala,sitna placa…..moja je daaaleko bolja

    • Jadranka Ja

      rujan 13, 2017 kod 8:50 pm

      Cemu ispravljat covjeka???. Hiljada ili tisuca isti je k….isto kao rijec sto ili sta…znaci isto…..

    • Bojana Vukotic

      rujan 14, 2017 kod 6:08 am

      Miroslav Bartulovic E, jadan ti.

    • Dino Alberini

      rujan 14, 2017 kod 6:48 am

      Hidrogenska ubije 10x više

    • Miroslav Bartulovic

      rujan 14, 2017 kod 7:04 pm

      Bojana Vukotic Zbog čega, drugarice? Što tražim književno izražavanje na hrvatskom jeziku, bez potrebe za prevoditeljima…

    • Miroslav Bartulovic

      rujan 14, 2017 kod 7:07 pm

      Jadranka Ja Znači i sen pa to nije razlog da koristimo japansku riječ…

    • Sandi Sinčić

      rujan 15, 2017 kod 3:24 am

      Miroslav Bartulovic Ajde glupane ne pametuj….ja cu se izrazavati kako me volja a tebi ako smeta “hiljada” nemoras to dijeliti sa cijeli svijetom jer te ionako niko ne vidi…

  2. Ivan Kos

    rujan 13, 2017 kod 6:21 pm

    Nema jel te bombe ni nepostoje!

  3. Lovro Mačak

    rujan 13, 2017 kod 6:22 pm

    Razlika je u kalibraciji gefufne i usklađivanju cincilatora sa aufgebicnom.

  4. Pero

    rujan 13, 2017 kod 8:34 pm

    tritijum – hrvatski se kaže tricij.
    Samo jedna od velikog proja pogrešaka u prijevodu.
    Da ne ispadne da sam trol.
    Zahvalan sam vam na svakom članku
    jer ste jedini portal – dio portala
    isklučivoi sa znanošću, bez dnevne politike.
    Znam da osobe koje si daju truda i prevedu nam interesantne članke
    nisu profesori hrvatskog jezika i zato se ne ljutim na greške.
    Međutim,
    Ima li ikakve šanse u skorijoj budućnosti da zaposlite lektora?

  5. Grgurević Mladen

    rujan 13, 2017 kod 6:35 pm

    Ajmo ih zajedno bacit…pa čemo vidjet.

  6. Enis Zeković

    rujan 13, 2017 kod 7:08 pm

    Atomska je fisiona a hidrogenska fuziona bomba

  7. Deni Pejaković

    rujan 13, 2017 kod 7:21 pm

    Ljep I informativan clanak, legit sam briji da je to ista stvar.

  8. Miko Mitic

    rujan 13, 2017 kod 7:31 pm

    nema razlike ….i jedna i druga su 100% smrtonosne

  9. Aleksandar Meduric

    rujan 13, 2017 kod 9:07 pm

    Imamo tvali i antivali.
    Događa se tvalizacija.
    Baš je supel tvar govoliti tval umjesto materije.

  10. Marijo Josipovic

    rujan 14, 2017 kod 12:45 pm

    Imaju jednu zajednicku stvar a to je da ne postoje

  11. Kristijan Vučković

    rujan 14, 2017 kod 7:50 pm

    kako svima vama fali ONO i DSZ to je za nevjerovati

  12. Bratislav Stevanovic

    rujan 14, 2017 kod 9:23 pm

    Atomska bomba je zajednicki nazim za sve bombe koje koriste nuklearno gorivo.Postoje dve vrste a to su: FISIONA I FUZIONA bomba.Prva FISIONA radi po principu cepanja teskih atoma u lakese lancanom reakciom a druga,FUZIONA radi po principu Spajanja lakih atoma u teze,Druga je mnogo puta jaca i nema toliko radioaktivnog zracenja dok je prva slabija u energiji ali zato ima katastrofalno radioaktivno zracenje.Dokle ce neupuceni i nepismeni da pisu ovakve i slicne clanke.

  13. Jože

    listopad 27, 2017 kod 9:23 pm

    Hidrogenska!?!
    Ča ni vodikova bomba!?

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Energija i gorivo

Popularno

Facebook

Na Vrh