Gotovo 60% Amerikanaca, Australaca i Europljana bavi se nekom fizičkom aktivnošću. Znanstvena recenzija iz 2015. godine pokazala je da su podaci o dugoročnom utjecaju treniranja određenih vrsta sportova na zdravlje vrlo ograničeni, no jedna studija objavljena 2016. godine u časopisu British Journal of Sports Medicine dala je dokaze da je treniranje određenih sportova povezano sa smanjenim rizikom od smrti.
Procjenjuje se da je nedovoljna fizička aktivnost odgovorna za više od pet milijuna smrti godišnje. Kako bi se smanjio rizik od srčanih oboljenja, dijabetesa tipa 2, raka i ostalih kroničnih bolesti, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se odrasle osobe uključe u neku fizičku aktivnost najmanje 150 minuta tjedno.
Ta je preporuka bazirana na podacima o učinku na zdravlje s obzirom na intenzitet aktivnosti, no što je s određenim vrstama fizičke aktivnosti? Novija istraživanja pokazuju da nije nevažno kojom se fizičkom aktivnošću bavimo.
Aktivno bavljenje nekim sportom umanjuje rizik od preuranjene smrti za 34% u odnosu na ljude koji se ne bave nikakvom fizičkom aktivnošću. Ovaj generički podatak ne implicira da svi sportovi imaju jednak učinak na zdravlje.
Spomenuta recenzija iz 2015. godine prikupila je podatke o povoljnim učincima na zdravlje 26 sportova, a utvrđeno je da trčanje i nogoment poboljšavaju rad srca, disanje, metabolizam, ravnotežu i tjelesnu težinu. Nogomet, uz to, povoljno utječe i na razvoj mišića. Podaci za ostale sportove bili su vrlo oskudni.
Drugom studijom analizirani su najčešći sportovi – aerobik, biciklizam, nogomet, sportovi s reketom, trčanje i plivanje, a uzorak je činilo 80.306 Britanaca. Rezultati su bili sljedeći – sportovi s reketom umanjuju rizik za preuranjenu smrt za 47%, plivanje za 28%, aerobik za 27% a biciklizam za 15%.
Podaci dobiveni za nogomet (18%) i trčanje (13%) manje su pouzdani i istraživači ih ne mogu poopćiti na cijelu populaciju.
Prethodne studije pokazale su da kod Amerikanaca, Kineza i Danaca, trčanje umanjuje rizik za smrt za 27-40%.
Treba li se uopće baviti fizičkom aktivnošću?
Winston Churchill preminuo je u 92. godini života. Upitan za tajnu svoje dugovječnosti, Churchill je otkrio da je riječ o tome da se nikad nije bavio sportom.
Ozljede u sportu stvar su na koju treba obratiti pozornost. Oko 6% ljudi koji se bave fizičkom aktivnošću godišnje se ozlijedi, no učestalost, tipovi i ozbiljnost ozljeda uvelike variraju ovisno o kojem se sportu radi. Dobra je vijest da se do 50% sportskih ozljeda može spriječiti. Ipak, sva su istraživanja suglasna da su koristi bavljenja fizičkom aktivnošću mnogo veća od potencijalnih ozljeda.
Originalni članak objavljen je na portalu The Conversation.
