Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Neuroznanost

Koliko se zapravo razlikuje mozak djevojčica i dječaka?

Jesu li žene zaista s Venere, a muškarci s Marsa, kako to tvrdi naslov jedne poznate knjige? Koliko smo to zapravo različiti u onim segmentima koji su nam biološki uvjetovani, a koji su očiti u ranom djetinjstvu?

Sve kasnije razlike, naime, imaju veze s utjecajem okoline, učenjem po modelu i raznm drugim socijalno – psihološkim faktorima, a ne sa stvarnim razlikama za koje smo biološki predodređeni.

Poznato je kako su žene bolje u testovima prepoznavanja emocija i međuljudskih odnosa te da su empatičnije. Pa, ipak, te su razlike očitije u starijoj dobi i sve ih je više. One rane razlike evolucijski su nam usađene kao model ponašanja, dok su razlike koje nastaju kasnije u djetinjstvu posljedica socijalnog učenja određenog modela ponašanja. Da li je stvar u prirodi ili okolini, sasvim je jasno – za svaku razliku u mozgu djevojčice i dječaka odgovorna je priroda, ali je isto tako točno i da eksperimenti mijenjaju naš mozak.

Istraživanje pod vodstvom Peg Nopoulos i Jessice Wood, provedeno na University of Iowa, pokazuje kako je podjela ventralnog prefrontralnog korteksa (područja u mozgu zaduženog za društvene spoznaje i prosudbu međusobnih odnosa) znatno izraženija kod žena. Radi se o uskoj traci cerebralnog korteksa koja se proteže srednjim dijelom ispod površine frontalnog režnja mozga (SG). U svom članku one nagađaju o mogućim evolucijskim korijenima ove razlike.

Pretpostavile su da bi žene mogle biti osjećajnije iz razloga što su biološki predodređene za majčinstvo, i da otuda izlazi bolja procjena tuđih potreba i međuljudskih odnosa. Poznato je da prenatalni hormoni mijenjaju ponašanje i strukturu nekih dijelova u mozgu kod drugih sisavaca, pa bi ti hormoni, i geni specifični za neki spol mogli biti uzrok razlici u frontalnom režnju. Zajedno sa svojom suradnicom Vesnom Murko, dvije su znanstvenice mjerile ista područja čeonog režnja kod djece između 7 i 17 godina.

Rezultati su bili iznenađujući – uspostavilo se da dječaci imaju veći SG, a da su bolji rezultati istog testa svijesti o interpretaciji ovaj put povezani s manjim SG-om, a ne s većim kao kod odraslih. Stručnjakinje misle kako je razlika rezultata postignutih u testovima kod odraslih i onih kod djece posljedica kasnijeg sazrijevanja mozga dječaka u odnosu na djevojčice. Kako bi smo bili što oprezniji u pripisivanju određenih razlika našem biološkom spolu znanstvenice su provele i testiranje o psihološkom spolu ispitanika.

Psihološki spol temelji se na našoj sposobnosti, tipu ličnosti  i afinitetima za neka određena područja, određujući tako razinu „muškosti“ i „ženskosti“ naše psihe. Naš psihološki spol se ne treba poklapati s onim biološkim. Kako kod odraslih tako i kod djece psihološki spol je bio u izravnoj vezi s veličinom SG-a. Veći SG značio je naginjanje ženskom psihološkom spolu kod odraslih, ali i naginjanje muškome kod djece.

Ovim je utvrđeno da veličina SG-a nedvojbeno ima veze sa našom društvenom percepcijom, ali i da više odražava „ženskost“ ili „muškost“ našeg psihološkog, nego biološkog spola. Bez sumnje postoje očite razlike između muškaraca i žena, kako psihološke, tako i u građi mozga , ali možda smo ipak puno sličniji nego li smo to mislili.

Izvor: scientificamerican.com

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Zdravlje i Medicina

Imate li ikad problema s određivanjem što je lijevo, a što desno? Primjerice, kada vozite u autoškoli i instruktor vam kaže da skrenete lijevo,...

Tehnologija

Novi video koji je objavila tvrtka Neuralink prikazuje majmuna koji igra Pong koristeći svoj um i specijalni interfejs za interakciju mozga s računalom. Neuralink...

Znanost

Iako neki ljudi više vole raditi u miru i tišini, evo dobrih vijesti za sve one koji rado slušaju glazbu na svom radnom mjestu...

Neuroznanost

Sljedeći put kad budete sjedili pored nekoga tko zijeva, pokušajte ovo: nemojte zijevnuti. Šanse da će vam biti prilično teško suzdržati se prilično su...

Oglašavanje