Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Znanost

Kontroliraju li bakterije u crijevima naše raspoloženje?

Znanstvenici su otkrili da odsutnost endokanabinoida u hipokampusu, ključnoj regiji mozga koja sudjeluje u stvaranju sjećanja i osjećaja, rezultira depresivnim ponašanjem

Foto: Pixabay

Već od prije znamo da je depresija mentalni poremećaj (medicinski rečeno) koji zahvaća milijune ljudi diljem svijeta (264 milijuna preciznije rečeno). Da bi se razvila dobra terapija, potrebno je razumjeti i patogenezu same depresije. Nedavno istraživanje pokazuje da neravnoteža crijevnih bakterija rezultira smanjenjem određenih metabolita i posljedično tome, promjene u ponašanju nalik depresiji. Istraživanje koje pokazuje da zdrava crijevna mikrobiota pridonosi normalnoj funkciji mozga objavljeno je u časopisu Nature Communications u prosincu prošle godine.

Populacija bakterija u crijevima, poznata kao crijevna mikrobiota, najveći je rezervoar bakterija u tijelu. Odnos crijevnih bakterija i čovjeka predstavlja simbiotski mutualizam, odnosno, stanje u kojem obje strane imaju koristi od zajedničkog suživota.

Koristeći životinjske modele, znanstvenici su nedavno otkrili da promjena mikrobiote u crijevima, uzrokovana kroničnim stresom, može dovesti do depresivnog ponašanja smanjenjem lipidnih metabolita u krvi i mozgu.

Ovi lipidni metaboliti, poznati kao endogeni kanabinoidi, koordiniraju komunikacijski sustav u tijelu te na taj način reguliraju rad mozga i raspoloženje.

Endokanabinoidi se vežu za receptore koji su ujedno i glavna meta THC-a, najpoznatije aktivne komponente kanabisa. Znanstvenici su otkrili da odsutnost endokanabinoida u hipokampusu, ključnoj regiji mozga koja sudjeluje u stvaranju sjećanja i osjećaja, rezultira depresivnim ponašanjem.

Do rezultata se došlo promatrajući zdrave životinje i životinje s poremećajima raspoloženja. Iznenađujuće, jednostavno prenošenje mikrobiote sa životinje s poremećajima raspoloženja na zdravu životinju, bilo je dovoljno da dovede do biokemijskih promjena i depresivnog ponašanja.

Također je utvrđeno i točno populacija kojih bakterija se smanjuje kod životinja s poremećajima ponašanja. Osim toga, utvrdili su da je oralno liječenje istim bakterijama obnovilo normalne razine lipidnih derivata i time ublažilo depresivno ponašanje. Te bi se bakterije stoga mogle koristiti kao antidepresiv. Takvi su tretmani poznati kao “psihobiotici”.

Iako ova studija nije promatrala utjecaj hrane na crijevnu mikrobiotu, smatra se da nezdrava hrana preko istog mehanizma može doprinijeti razvoju depresije.

Možda će vas zanimati

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Planete i mjeseci

Pozdrav, svemirski entuzijasti! Jeste li čuli za najnovije vijesti iz svemira? Znanstvenici su otkrili da Mars nije sam na svojem putovanju oko Sunca. Da,...