Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Neuroznanost

Koristimo li uistinu samo 10% našeg mozga?

Uistinu je fascinantno koliko medicinskih mitova okružuje praktički svaki organ našeg tijela, a pogotovo se to odnosi na mozak koji iz nekog razloga ponajviše fascinira laike i pseudoznanstvenike koji takve mitove produciraju.

„Jedan od mojih najomiljenijih mitova jest ideja da ljudi koriste samo 10% svog mozga“, piše psihologinja Claudia Hammond u svojoj kolumni za BBC. Ovaj mit zapravo je prilično intrigantan budući da indirektno sugerira kako bi ljudi u budućnosti mogli postati neusporedivo pametniji, kreativniji i uspješniji.

Samo kad bi pronašli način da aktiviraju 90% mozga koji, navodno, sada samo postoje, potpuno neiskorišteni. Istini za volju, ovaj mit mogao bi nas kao rasu inspirirati da se dodatno potrudimo kako bismo ostvarili svoje potencijale, no tu otprilike počinje i prestaje njegova korisnost.

Kako bi pobliže analizirali ovaj mit, prije svega si trebamo postaviti jedno pitanje – 10% čega trenutno koristimo? Ukoliko se radi o 10% pojedinih moždanih režnjeva, onda je ovaj mit prilično jednostavno „srušiti“.

Naime, neuroznanstvenici koristeći tehniku funkcionalne magnetske rezonancije mogu osobu doslovno „provući“ kroz magnetski skener i zabilježiti koje regije u mozgu se aktiviraju kada razmišljaju o nečem ili kada izvršavaju određene radnje.

Koristeći ovu tehniku, znanstvenici su otkrili da relativno jednostavne akcije poput stiska ruke ili izgovaranja nekoliko riječi zahtijevaju aktivnost mnogo više od 10% pojedinih dijelova mozga.

Dakle, mnogo više od naših maksimalnih mogućnosti koje pretpostavlja urbani mit s početka priče. Čak i kad svjesno ne obavljamo apsolutno nikakvu radnju, naš mozak je zapravo prilično zaposlen – bilo da kontrolira disanje i srčani ritam ili u „radnoj memoriji“ zadržava popis vaše to-do liste.

No, moguće je da se mit zapravo odnosi na 10% ukupnog broja moždanih stanica. Ako je tako, opet imamo loše vijesti za ljubitelje mitova – ni ta priča ne drži vodu. Svaki put kad neka od naših živčanih stanica prestane ispunjavati svoju funkciju, ona ili degenerira i odumire ili ju jednostavno „koloniziraju“ okolne stanice.

Ljudi naprosto ne mogu dopustiti da njihove moždane stanice budu besposlene, odnosno ne ispunjavaju određenu funkciju. Suviše su nam dragocjene da bi im naše tijelo to dopustilo.

Zapravo, ljudski mozak je ogromni potrošač resursa. Da bi moždano tkivo ostalo u optimalnom stanju, oko 20% kisika kojeg udišemo koristi se upravo za napajanje ovog iznimno važnog organa, tvrdi neuroznanstvenik Sergio Della Sala.

Istina je da priroda ponekad smisli uistinu zapanjujuće načine funkcioniranja živih bića, ali da smo tijekom evolucije razvili mozgove deset puta veće od onoga što nam treba, uistinu se doima malo nevjerojatnim. Pogotovo kada znamo da je upravo povećanje obujma mozga ključ našeg opstanka na planetu.

No, usprkos ovoj očitoj nelogičnosti, mnogi ljudi i dalje čvrsto vjeruju kako koristimo samo 10% ukupnih moždanih potencijala. Koliko je ova ideja raširena svjedoči i primjer neuroznanstvenice Sophie Scott.

Kada je sudjelovala na tečaju prve pomoći, instruktor je uvjeravao polaznike kako ozljede glave zapravo nisu pretjerano ozbiljne, budući da je velika vjerojatnost kako čovjek niti ne koristi dio mozga koji je ozlijeđen. Naravno, ovu pretpostavku temeljio je na ideji o 90% praktički beskorisnog prostora u ovom vitalnom organu; ideji koju svojom kolumnom Hammond pokušava pobiti.

Jasno, taj očito neuki instruktor nije bio u krivu samo u pogledu „činjenice 10%“ već je pokazao i temeljno neznanje o ozbiljnosti moždanih trauma. Čak i relativno mala ozljeda može imati ogromni utjecaj na ljudske živote.

No, dobro, sada kada su objašnjene mnoge nelogičnosti ideje iz naslova ovog članka potrebno je zapitati se kako je uopće ideja s toliko malo bioloških i fizioloških temelja postala ovoliko raširena? Nažalost, danas je prilično teško otkriti njen izvor, no moguće je kako je za njega odgovoran američki psiholog i filozof William Jones.

On je u svojoj knjizi The Energies of Meniz 1908. godine napisao da „ljudi zapravo koriste veoma mali postotak svojih mentalnih i fizičkih potencijala“. Jones je bio vrlo optimističan i smatrao je kako ljudi mogu ostvariti mnogo više svojih potencijala, no nikada nije iznosio nikakve konkretne brojke ili postotke moždanih stanica koje ljudi trenutno koriste.

Famozni podatak o 10% iskorištenog mozga spominje se u predgovoru bestselera Dalea Carnegiea „How to Win Friends and Influence People iz 1936. godine, a ponekad ljudi govore da je Albert Einstein osobno procijenio konkretan postotak.

No, profesor Della Sala dao si je truda i pokušao pronaći točan izvor, ali čak i najbolji poznavatelji lika i djela Alberta Einsteina nisu mogli u svojim arhivima pronaći apsolutno nikakav dokaz da je slavni fizičar ikada napisao ili izgovorio tezu o 10% mozga koje ljudi koriste. Prema trenutno raspoloživim dokazima, podatak da je Albert Einstein autor ove veoma raširene hipoteze, vjerojatno također izmišljen.

Istini za volju, postoje dva (znanstvena) fenomena koja su mogla utjecati na pojavu famoznog podatka o 10%. Devet desetina stanica u mozgu su takozvane glijalne stanice. One su zapravo svojevrsna podrška, bijela tvar koja omogućava optimalno funkcioniranje preostalih 10% moždanih stanica – neurona. Kao što je poznato, neuroni tvore tzv. sivu tvar koja nam, jednostavnim riječima, omogućava da mislimo.

Dakle, moguće je da su ljudi čuli ovaj podatak i pretpostavili kako bi mogli „natjerati“ i glijalne moždane stanice da sudjeluju u procesu razmišljanja. Naravno, ovo je samo po sebi suluda ideja budući da je bijela tvar u potpunosti drugačijeg sastava od sive tvari. Jednostavno ne postoji način da bi se glijalne stanice odjednom mogle transformirati u neurone i tako naše mozgove učiniti 90% efikasnijima i bržima.

Ipak, kod određene (iznimno rijetke) grupe ljudi snimke moždanih aktivnosti otkrivaju nešto prilično neobično. Sredinom 1980. godine jedan britanski pedijatar nazvao je neuroznanstvenika Johna Lorbera i obavijestio ga kako trenutno liječi pacijenta koji jedva da je imao moždanog tkiva, a ipak je funkcionirao gotovo normalno. Ovo nam, jasna stvar, ne dokazuje da glijalne stanice u našim mozgovima mogu postati neuroni, ali zorno svjedoči o činjenici kako se ljudi mogu prilagoditi uistinu nevjerojatnim okolnostima.

Za kraj, potrebno je naglasiti kako sve ovo navedeno ne znači da su ljudi zauvijek limitirani s 10% neurona te da se u tom pogledu ne može očekivati nikakav napredak. Naravno, izgledno je kako u skorije vrijeme postotak neurona u našem mozgu neće rasti, ali to ne znači da nećemo napredovati.

Napretkom tehnologije ljudi svakodnevno uče i otkrivaju nove stvari. Danas otkrivamo sve više dokaza o tome kako sposobnost učenja može izazvati određene promjene u našem mozgu. Ali ne u smislu da se on povećava obujmom, već tako što stvaramo nove veze među živčanim stanicama i gubimo stare veze koje nam više nisu potrebne.

Na ovaj način mozak se uvijek može „reprogramirati“ da uči i razumijeva nove i kompliciranije stvari te nam na taj način osigurava stalan napredak.

Činjenica da mit o tek malenoj proporciji mozga koju koristimo nije točan vjerojatno će razočarati neke ljude. Taj postotak je jednostavno toliko nizak da otvara masivan potencijal i garantira nam razvitak neslućenih mogućnosti jednom kada naučimo koristiti preostalih 90%. Svi mi dijelimo istu želju da postanemo bolji, pametniji i kreativniji.

Dobra vijest je da to uistinu i možemo postati, ali samo ako se potrudimo. Pronalazak kraćeg puta otkrivanjem čarobnog lijeka za funkcioniranje dijela mozga kojeg (navodno) ne koristimo, naprosto nije način na koji ćemo postati ono čemu stremimo.

56 komentara

56 Comments

  1. Hajrudin Pajt

    18 studenoga, 2012 u 4:43 pm

    ha ha ha ha haaa ,
    sudeći po svemu ,,,
    večina
    ni 10 promila …

  2. Bojan Lipovscak

    18 studenoga, 2012 u 4:46 pm

    znatno manje

  3. Alen Štimac

    18 studenoga, 2012 u 4:47 pm

    Neki novinari, posebno u riječkom Novom listu ne koriste ni 5%!

  4. Cika RoDjeni

    18 studenoga, 2012 u 4:47 pm

    6 posto

  5. Marijana Skoko

    18 studenoga, 2012 u 4:48 pm

    s obzirom na situaciju u svijetu većina vjerojatno i manje 🙁

    • Marija

      26 studenoga, 2012 u 11:31 am

      Savršene rečeno Marijana.

  6. Cika RoDjeni

    18 studenoga, 2012 u 4:51 pm

    situacija u svetu je odlicna

  7. Boris Negovanović

    18 studenoga, 2012 u 4:51 pm

    istina je potpuna da koristim 100 posto mozga. Ne nasjedajte na lazi znanosti koja nemoze dokucit pa izmislja. kao i tjela sto posto tako i mozga i duse i svega sto posto koristimo. i sljepo crjevo koristimo. nebudite naivni

  8. Veronique Raven Peic

    18 studenoga, 2012 u 4:53 pm

    0.10% zapravo…

  9. Dario Taragdzic

    18 studenoga, 2012 u 4:55 pm

    pa poznam primjerke koji ni to nekoriste

  10. Željko Kadleček

    18 studenoga, 2012 u 4:57 pm

    moj učitelj iz matematike u osnovnoj školi je uvijek govorio da je iskorištenost mozga samo 4 %

  11. [email protected] A | R | T

    18 studenoga, 2012 u 5:05 pm

    s obzirom na to da ga neki uopče ne koriste tih 10% ne ćini se tako loše 😉

  12. Tijana Filipović

    18 studenoga, 2012 u 5:08 pm

    Samo ce glupi za sebe reci da su pametni,i da zapravo vise nemaju sta nauciti jer znaju sve. Krhko je znanje,niz cinjenica koje danas jesu sutra nisu,pa tko tu moze uopce biti pametan.

  13. Nikola Videcak

    18 studenoga, 2012 u 5:10 pm

    prije jedan posto

  14. Josip Maky

    18 studenoga, 2012 u 5:13 pm

    ma ni 10 posto nie

  15. Mladen Gegic

    18 studenoga, 2012 u 5:14 pm

    To su gluposti, mozak po materijalistima ima jedinu funkciju da kao komp barata informacijama, a mozak je ustvari jedna velika baterija koja pokreće bio-hemijske procese u telu.On je jednim delom software i memorija a drugim punjva baterija.

  16. Gorana Hrbak

    18 studenoga, 2012 u 5:17 pm

    Slažem se s time da koristimo samo 10% mozga,i vjerujem sa smo veoma sposobni za ogromna dostignuća,ali još uvijek nemamo znanja kako,jer to ne bismo upotrijebili za naše dobro.Vjerovatnije je da bismo tim znanjem povrijedili druge.Moramo dostići stanje bezuvjetne ljubavi da bismo mogli početi koristiti onih preostalih 90% svoga mozga.

    • Kaligula

      3 rujna, 2014 u 10:43 pm

      Vidim da se nisi ni potrudila procitati clanak

  17. Zikret Ziki Dedic

    18 studenoga, 2012 u 5:18 pm

    neki bi koristili i vise al ulogu igra i sam kapacitet.4.10 ili 100/ od 10-15 dkg ili od 50-60dkg nije uvijek isto.Hocu reci neki bi i koristili vise al nemaju sta da stave u pogon

  18. Zac Amer

    18 studenoga, 2012 u 5:35 pm

    1.) S obzirom, da smo mi sami sebe proglasili “humanim bićima”, a istovremeno ubijamo sve pred sobom, od; mrava, čovjeka i slona iz 1001 razloga, NE! 2.) S obzirom, da je čovjek napisao milijune filozofsko-teoloških knjiga za spas Čovječanstva, a mi se još uvjek “vrtimo u krug kao guske u magli”, NE! 3.) S obzir, da je; “Čovjek, čovjeku od uvijek bio vuk, a to će i ostati do samo-uništenja”, NE! 4.) S obzirom, da je utemeljitelj psihoanalize SIGMUND FREUDE: Iznio teoriju o čovjeku, da je čovjek: A.) NESVJESNO BIĆE. B.) BEZ MOGUČNOSTI SLOBODNOG ODLUČIVANJA. C.) NE MOŽE DONOSITI RAZUMNE ODLUKE. D.) PA ČAK NI VLADATI SAMIM SOBOM, NE! 5.) S obzirom, da se čovjekova “svjest za opasnost razvija tek poslije 25 g. života, NE! 6.) S obzirom, da u čovjeku LOGOSOV UM (?) se počne razvijati poslije 50 g. života, a u isto vrijeme čovjek polako osjeti, da odlazi u; U HROPCU ŽIVOTNOG OTROVA, SA ŠAPATOM NA USNAMA, POSLIJEDNjIH SOKRATOVIH RIJEČI: “SADA FUCKI´ ZNAM, DA NIŠTA NEZNAM!”, NE! Dakle, mi funkciniramo na minimalcu mazga!!!! : ))))

    • Kaligula

      3 rujna, 2014 u 10:44 pm

      Još jedan sto nije procitao clanak

  19. Zac Amer

    18 studenoga, 2012 u 5:58 pm

    @Znanost.com Da li Vi imate kakvih saznanja, da znanstvenici u “tajnosti” proučavaju tooriju o ljudskoj svjesti, kao mogučem “virusu agresije” i kako ga obuzdati preko dnk… itd.itd…

  20. Jasmin Mehičić

    18 studenoga, 2012 u 6:28 pm

    tako sam fin da ni slona ne bih ZGAZIO!

  21. Denis Islamovic

    18 studenoga, 2012 u 6:59 pm

    Ja toliko koristim da obrtaje utjeram u crveno

  22. Nikola

    20 studenoga, 2012 u 9:49 pm

    I ja sam razmišljao par puta o ovoj tezi, možda osoba koja je spomenula famoznih 10% je mislila na taj postotak koji svjesno možemo kontrolirati? Da, 100% mozga radi ali kolko možemo svjesno upralvjati?

    • Kaligula

      3 rujna, 2014 u 10:45 pm

      Procitaj clanak…. prije nego nesto komentiras

  23. Luka

    22 srpnja, 2013 u 12:26 pm

    Mislim da ako bi koristili 100% mozga,mi bi uvek mislili na nesto.
    Kada bi videli bilo koji predmet odmah bi se pitali koje je poreklo tog predmeta,koje je boje i sve ostalo vezano za to-to je moje misljenje.
    Ne znam da li sam se dobro izrazio. 😀

  24. Luka Jevtic

    6 ožujka, 2015 u 8:36 pm

    Kao prvo ovo je u potpunosti tacno i vi uopste nemate pojma sta bi ljudi sve radili kada bi mogli da koriste svih 100%. Jedina zivotinja koja moze da koristi vise od 10% je delfin (20%), pa zato i moze da komunicira sa ostalim delfinima pomocu svog mozga, a zamislite sta sve moza sa svih 100%. =D

  25. Djordje

    10 ožujka, 2015 u 11:08 pm

    Problem je u tome sto mi ne mozemo da se setimo svakog slova koje smo procitali, svake recenice… U bilo kom trenutku. Mi ne mozemo da se setimo koliko savova su imale nase farmerke juce i da li im je neki sav pukao i ako smo ih pregledali ocima cele, krajnje nesvesno. Sustina je da ne mozemo da koristimo pun kapacitet mozga jer… da mozemo, mi bismo znali svaki tekst, sve bismo upili. Sve sto smo procitali ili radili. Jednostavno, za nas ne bi postojale granice znanja. Mi bismo bili svemoguci.
    Ovo je van naucnofantasticnih filmova. Pricamo realno. Da mozemo koristiti pun kapacitet mozga, mi bismo mogli iz bilo kog dela zivota izvuci neki “fragment” (sliku) i zadrzali je, kako bismo izvukli podatke iz nje. E to je prica o 10%, a ne o 10% aktivnih neurona i ostalim stvarima koje su gore pomenute.

  26. Božidar Talić

    10 ožujka, 2015 u 11:26 pm

    Nije vazno, i ovako i onako smo nedovoljno glupi.

  27. Marijan Milinović

    11 ožujka, 2015 u 5:56 am

    Dodushe, dijelom pociva i na cinjenici da se dio mozga moze odstraniti a da novim vezama mozak i dalje funkcionira kao i prije
    http://metro-portal.hr/cudesan-oporavak-nakon-sto-joj-je-odstranjeno-pola-mozga/36431

  28. Damir Višnić

    11 ožujka, 2015 u 6:28 am

    Ne koristimo ni toliko možda 1% u posjeku i to pametni ljudi ostali ga nose radi balansa

    • Josip Cutura

      11 ožujka, 2015 u 6:57 am

      Procitaj clanak. Mozak je veoma aktivan cak i kad spavamo. Kad bi koristio 1% mozga nebi bio ziv jer mozak regulira rad organa. Ne pisi nesto sto mislis da je istina, vec ono sto znas da je istina…

    • Vacić Dušan

      11 ožujka, 2015 u 9:32 am

      Čovek je rezigniran, ciničan i duhovit. Očigledno je mislio na mentalne funkcije mozga i to bi i sam primetio da si upotrebio više od 1%. I još mu držiš lekcije…

    • A Dragan Tovilovicc

      11 ožujka, 2015 u 4:16 pm

      Ocigledno umjesto mozga ima zicu koja drzi usi da ne otpadnu

  29. Patark Vinicki

    11 ožujka, 2015 u 7:44 am

    Koristimo 100%. Ako je 90% mozga ne iskorišteno onda ozljede na tim mjestima ne bi smjele narušiti njegovu učinkovitost, ali čak i najmanja ozljeda ima velik utjecaj. Svaki dio mozga ima svoju funkciju, a to da koristimo samo 10% je valjda najveći urbani mit ikad.

    • Dario Ćaćić

      11 ožujka, 2015 u 8:15 am

      Bravo Patark spasio si dan opet

    • Иван

      11 ožujka, 2015 u 4:34 pm

      ja mislim da nije u pitanju konkretna porkivenost električnim impulsima, jer koristimo celu zapreminu mozga, nego potencijal koji mozak kao alat pruža… tu smo možda i ispod 10%.

  30. Horvat Tea

    11 ožujka, 2015 u 8:31 am

    neki i manje..

  31. More Haste Less Speed

    11 ožujka, 2015 u 8:34 am

    kad bi se psihologinja Hammond sjetila da je mozak jedini organ koji ne može atrofirati možda bi drukčije zborila, naime mozak u najmanjem nedostatku osnovnih potreba za funkcioniranje jednostavno umre ili doživi “moždani udar” što nam daje za pravo na teoriju da se evolutivnim razvojem kroz tisućljeća mozak uvijek povećavao zbog novih saznanja dok su npr. “životinjska” osjetila izvanredan njuh, sluh, i vid slabila jer su nam sve manje trebala, mozak se nije smanjivao iz jednostavnog razloga – možda nam opet zatreba 🙂

  32. Bratislav Stevanovic

    11 ožujka, 2015 u 10:24 am

    Neki ne koriste ni 1%

  33. Marina Topic

    11 ožujka, 2015 u 1:07 pm

    ali opet nismo načistu :/

  34. Slađana Marković Grahovac

    11 ožujka, 2015 u 8:51 pm

    Ja mislim da moj mozak slabo funkcionise,jer se zatupio!iI nema nekoliko procenata koje koristI!

  35. Saša Šipek

    12 ožujka, 2017 u 3:54 pm

    Mit

  36. Josip Jurić

    12 ožujka, 2017 u 4:10 pm

    Naravno da je mit, tj. potpuno pogrešno: “Tvrdnju da ljudi koriste samo 10% kapaciteta svog mozga često susrećemo u medijima, javnim predavanjima i popularnoj literaturi. Ta se tvrdnja uzima kao gotova činjenica koju su neki znanstvenici davno otkrili i sada se neprestano citira kao očita istina. U prvom izlaganju cilj je prezentirati rezultate neuroznanstvenih istraživanja koja pokazuju da je ideja o korištenju 10% mozga samo mit i da nije utemeljena u stvarnosti. Na kraju izlaganja prikazat će se i neke spekulacije kako je ovaj mit nastao i zašto se tako tvrdokorno održava usprkos svim pokazateljima da je pogrešan.” https://www.youtube.com/watch?v=0Ke1gA1DoBc

    • Vedran Ožir

      12 ožujka, 2017 u 8:07 pm

      Možda su neki pod impresijom da za riješavanje specifičnog zadatka, nije 100% mozga aktivno nego samo neki dijelovi. Recimo da je to 10%.

      No tu bi se previdjelo da se ne koriste uvijek isti dijelovi nego za odredjene funkcije se aktiviraju drugi specifični dijelovi mozga.

      Tako kada bi napravili preklapanje svih aktiviranih dijelova mozga za sve* funkcije koje koristimo, vjerojatno bi došli do ili blizu 100%.

  37. Johnny Grinder

    12 ožujka, 2017 u 4:23 pm

    Mit, koristimo 0

  38. Josip Zlatarević

    12 ožujka, 2017 u 5:19 pm

    bogami kad vidis kaki panjevi vode drzavu pomislis da je to mit. oni kao da ni tih 10% nemaju

  39. Emir-chupsy Mujezinovic

    12 ožujka, 2017 u 7:53 pm

    I vi malo kakite da izvinete a bgmi i vasi naucnici. Kad vec neko nesto tvrdi onda mora i reci koliko posto mozga koristimo (priblizno makar) a ne samo lupetati u prazno.

  40. Milivoj Šegan

    12 ožujka, 2017 u 8:09 pm

    Svi do 7 %,većina od 3 – 5 %,genijalni do 7,a svi ostali,sjedi 2 ? 🙂 ))

  41. Mihajlo Pečuh

    12 ožujka, 2017 u 9:56 pm

    Evo bas na tu temu sam prije nekoliko mjeseci gledao emisiju razbijanje mitova na Diskaveriju cini mi se i da naravno da nije istina. Po testiranjima je covjek koji je tesitran u trenutcima kada nije radio apsolutno nista koristio 15% a u trenutcima kada je trebao da razmislja i obavlja neke zadatke cak i do 40% pa nekada i vise…

  42. Alem Kasami

    12 ožujka, 2017 u 10:17 pm

    16

  43. Zoran Ferenčić

    13 ožujka, 2017 u 4:43 am

    Definitivno, možda i manje……dokumentarci nemogu ništa dokazati……možda da čovjek sam sebe testira, ali teško je to u današnje vrijeme, jer sistem razmišlja za nas…..malo je ljudi poput Nikole Tesle danas…..

  44. Dunja Marincel

    13 ožujka, 2017 u 7:10 am

    Dajte ljudi!!! Nije valjda da se stvarno postavlja to pitanje???
    Onda lijepo svi koji misle da je to točno mogu komotno dati da im se izvadi onih 90% koje “ne koriste” i neće se dogoditi nista, jelda? Pa to bi možda i bilo dobro, jer onaj tko misli da se koristi samo 10% vjerojatno i koristi samo toliko.

  45. Dino Matvij

    13 ožujka, 2017 u 7:36 am

    Da

    • Dino Matvij

      13 ožujka, 2017 u 7:38 am

      Mi zapravo dobivamo poruke i odgovore od Univerzalne, Više svijesti… mozak samo obrađue te informacije koje od tamo dolaze 🙂 život je lijep ako si ga čovjek zna složit 🙂

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Oboljenja i poremećaji

Stručnjaci vjeruju da se srce može oštetiti tijekom nesretnog događaja i da na to, zapravo, utječe – mozak. Švicarski znanstvenici su proučavali ljude s...

Neuroznanost

Kemijski procesi u mozgu se mijenjaju

Neuroznanost

Ljudi koji su pretrpjeli nekakve traumatske ozljede mozga u prefrontalnom korteksu manje su otvoreni za nove ideje. Znanstvenici već nekoliko godina nagađaju da u...

Neuroznanost

Veličina zjenice oka može otkriti radi li mozak majmuna brzo ili sporo. Veličinom zjenice može se predvidjeti hoće li majmun previše ili čak premalo procjenjivati, tvrde...

Oglašavanje