Connect with us

Znanost

Arheologija i paleontologija

Kozmetika starih Egipćana: “čarobna” šminka je možda bila lijek za očnu bolest

Šminka na očima kraljice Nefertiti i drugih kraljeva i kraljica starog Egipta, zbog koje su njihove oči imale onaj očaravajući pogled i ljepotu, nije samo ono što se na prvi pogled čini. Znanstvenici u Francuskoj tvrde da je zavodljiva šminka za oči možda bila korištena da izliječe ili spriječe očne bolesti, odnosno kao sredstvo protiv infekcije.

Njihovi rezultati objavljeni su 15. siječnja, 1910. u Analytical Chemistry, magazinu American Chemical Societya (ACS). Christian Amatore, Philippe Walter, i suradnici napominju da su prije više tisuća godina stari Egipćani koristili tvari na bazi olova kao kozmetiku, uključujući i sastojke u crnoj šminci za oči. Neki su Egipćani također mislili da ova šminka ima “magičnu” ulogu po kojoj će bogovi Horus i Ra zaštititi one koji ju nose od nekoliko bolesti. Ipak, do sada su znanstvenici najčešće odbacivali tu mogućnost, znajući da sastojci na bazi olova mogu biti poprilično toksični.

U ranijem istraživanju znanstvenici su analizirali 52 uzorka iz staroegipatskih posuda za šminku koje se čuvaju u muzeju Louvre u Parizu. U šminci su otkrili četiri različita sastojka na bazi olova. U novom su istraživanju otkrili da ti sastojci povećavaju proizvodnju dušikovog oksida (NO) do čak 240% u kulturama stanica ljudske kože. Današnji znanstvenici prepoznaju dušikov oksid kao ključni signalizator u tijelu. Njegova je uloga između ostalog i poticanje imunološkog sustava da pomogne u borbi protiv bolesti. Bakterijske očne infekcije mogu biti ozbiljan problem u močvarnim tropskim predjelima, kao što je dolina Nila za vrijeme poplava, dodaju znanstvenici.

Stoga su stari Egipćani, možda, namjerno koristili ovu kozmetiku na bazi olova da bi spriječili ili izliječili očne bolesti, kažu znanstvenici, napominjući da se dva spoja iz šminke ne pojavljuju u prirodi, nego su ih, mora biti, sintetizirali “kemičari” iz starog Egipta.

Kao što je napisano u nedavno objavljenom radu: “Oči Egipćana koji su nosili crnu šminku su, pretpostavljamo, bile sklone odupiranju iznenadnim bakterijskim zarazama, ekstremnom učinkovitošću putem spontanog djelovanja njihovih vlastitih obrambenih stanica. Štoviše, danas se zna da se u većini tropskih močvarnih područja, kao što je područje Nila u vrijeme poplava, nekoliko bakterijskih bolesti prenosi na ljude ako im u oko dospije samo kapljica zaražene vode.

Ovi podaci pokazuju da je vjerovanje starih Egipćana u zaštitu bogova Horusa i Ra, koju su povezivali s ovom šminkom, a posebno s njenim sastojkom laurionitom, koji je bio stvarno učinkovit, zaista opravdano, iako su implikacije o njegovoj “magičnosti” a priori nepomirljive s našim današnjim znanstvenim gledištima i saznanjima o toksičnosti iona olova. Ne možemo ići toliko daleko i tvrditi da se laurionit namjerno našao među sastojcima zbog tadašnjeg poznavanja njegovih antibakterijskih svojstava. Ipak, možemo pretpostavljati da su staroegipatski “kemičari” iz iskustva naučili da su, kad god je ovaj bijeli talog bio prisutan u šminci, oni koji su je nosili bili zdraviji, i da su počeli ciljano primjenjivati ovu zaštitnu funkciju počevši proizvoditi laurionit. Mnogi primjeri ovakvih vještih opažanja i medicinskih zaključaka, koji su na prvi pogled iznenađujući, mogu se pronaći i u nedavnoj povijesti – dovoljno je samo sjetiti se, npr., nastanka penicilina, aspirina, ili kinina…

Bez obzira je li ili ne proizvodnja ovih olovnih klorida bila namjerno povezana sa preventivnom zdravstvenom skrbi kod Egipćana, jasno je da je takva namjerna proizvodnja i dalje prvi poznati primjer kemijskog procesa velikih razmjera. Nije ni čudo da je “kemej”, egipatska riječ za njihovu zemlju i za crnicu u dolini Nila, došla do nas preko Grka, a kasnije Arapa, da bi smo od nje iskovali riječ “kemija”.

Izvor: sciencedaily.com

Tražili ste na googlu:

egipatska šminka, šminka egipćani

Nastavi čitati
Advertisement

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Arheologija i paleontologija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh