Ljudi iz viših društvenih slojeva imaju bolje mogućnosti za obrazovanje, veću financijsku sigurnost, bolje izglede za dobivanje posla od onih iz nižih slojeva, ali ipak oni nisu u prednosti baš u svemu.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Psychological Science, glasilu udruge Association for Psychological Science, donosi zanimljive nalaze o prednosti onih iz nižih klasa u situacijama kada treba prepoznati emocije drugih ljudi. Istraživači to pripisuju potrebi, jače izraženoj u ljudi iz nižih klasa, da se oslone na druge ljude, kako bi mogli ostvariti svoje ciljeve. Na primjer, ako ne možete platiti uslugu poput zbrinjavanja djece tijekom dana, morat ćete se osloniti na svoje susjede ili rodbinu, da to oni učine umjesto vas dok vi pohađate nastavu ili obavljate druge poslove, navodi Michael W. Kraus s University of California. Ovu studiju on je ostvario u suradnji s Stéphane Côté s University of Toronto i Dacher Keltner s University of California-Berkeley.
Dio osoba voljnih sudjelovati u ovom ispitivanju pronađen je među osobljem sveučilišta. Prema razini stečenog obrazovanja sudionici ispitivanja su razvrstani u dvije skupine: oni s fakultetskom diplomom i oni bez nje. Razlika u obrazovanju ispitanika je korištena kao znak njihove pripadnosti različitim društvenim klasama. Svi ispitanici su prošli testiranje percepcije emocija. Njihov zadatak je pritom bio promatrali slike ljudskih lica i prepoznati emociju koju ona izražavaju. Ljudi s više obrazovanja bili su manje uspješni u prepoznavanju emocija od osoba s manje obrazovanja. U drugom pokusu su sudjelovali studenti. Oni su razvrstavani u dvije skupine na temelju pripadnosti višem ili nižem društvenom sloju. Procjena pripadnosti društvenom sloju je prepuštena osobnoj ocjeni studenta uz uputu da se ona treba temeljiti na socioekonomskom statusu njihovih obitelji. I ovdje su bolje stojeći studenti imali više problema sa točnim očitanjem emocija njima nepoznatih ljudi.
Ovi rezultati potvrđuju da ljudi iz viših klasa slabije prepoznaju emocije drugih ljudi. Istraživači nagađaju da bi uzrok mogao biti u njihovoj materijalnoj neovisnosti koja im omogućava da svoje probleme rješavaju bez nematerijalnih zaduživanja. U pokusu koji je uslijedio pokazano je da sposobnost ispravnog očitavanja tuđih emocija nije zauvijek zadana, već da se mijenja s promjenom društvenog konteksta. Ljudi dovedeni u situaciju nižeg društvenog statusa postaju bolji u čitanju tuđih emocija. Kraus navodi da ova saznanja mogu pomoći u rušenju stereotipa o društvenim klasama. “Nije istina da je osoba iz niže klase različita po svojim sposobnostima od one one iz više društvene klase. Utjecaj društvenog konteksta u kojem osoba živi ima presudnu ulogu, ali i specifični izazovi s kojima se susreće. Čak i privremena izmjena konteksta može ukloniti razlike uvjetovane društvenom klasom u brojnim ljudskim ponašanjima.
Izvor: Association for Psychological Science
