Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Evolucija

Ljudsko lice je evoluiralo zbog potrebe za izražavanjem emocija

Znanstvenici su željeli istražiti zašto se lica današnjih ljudi toliko razlikuju od prijašnjih lica, kao i od naših rođaka velikih majmuna.

Zaključili su kako je, uz prehranu i klimu, neverbalna komunikacija odigrala važnu, ali zanemarenu ulogu.

Rani “hominini” su stvorenja koja su više ljudska nego majmunolika i imala su naglašeni dio lica između obrva.

Nasuprot tome imamo moderne ljude s razvijenim glatkim čelom s vidljivijim, dlakavim obrvama koje su sposobne za veliki raspon pokreta.

Druge promjene u obliku lica te anatomiji mišića omogućile su izražavanje širokog raspona suptilnih emocija. To uključuje prepoznavanje i simpatije.

“Danas možemo koristiti naša lica za signaliziranje više od 20 različitih kategorija emocija putem kontrakcije ili opuštanja mišića”, pojašnjava profesor Paul O’Higgins sa Sveučilišta u Yorku.

”Znamo da su i drugi faktori poput prehrane, respiratorne fiziologije ili klime pridonijeli oblikovanju modernog ljudskog lica, no tumačenje njegove evolucije isključivo u smislu tih faktora bilo bi suviše jednostavno.”

Prehrambene navike su imale značenje u oblikovanju ljudskog lica, ističe se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Ecology and Evolution. Lica su se smanjila jer je sposobnost kuhanja i procesuiranja hrane dovela do smanjenja potrebe za žvakanjem.

To smanjenje lica je postalo izraženo od poljoprivredne revolucije i prelaska s lovaca na poljoprivrednike, a zatim i na život u gradovima.

Svaki korak je rezultirao potrošnjom prerađene hrane i manje tjelesnog napora, tvrde znanstvenici.

„Mekša moderna prehrana i industrijalizirana društva mogu značiti da se ljudsko lice i dalje smanjuje”, tvrdi prof. O’Higgins.

“Međutim, postoje i ograničenja u pogledu toga koliko se ljudsko lice može izmijeniti. Primjerice, disanje zahtijeva dovoljno veliku nosnu šupljinu”, dodao je O’Higgins.

Možda će vas zanimati

Zdravlje i Medicina

Kako mozak upravlja našim tijelom jedno je od najfascinantnijih pitanja u medicini. Naš mozak nije samo organ koji nam pomaže razmišljati – on je...

Znanost

Što je DNA? To je deoksiribonukleinska kiselina, molekula koja je temelj života! Možda zvuči komplicirano, ali zapravo je DNA nešto poput prirodnog koda koji...

Svemir

Kako astronauti spavaju u svemiru jedna je od najzanimljivijih tema kada govorimo o životu u bestežinskom stanju. Na Zemlji, svi smo navikli na udoban...

Energija i gorivo

Kako rade nuklearne elektrane? Možda se čini kao zastrašujuće pitanje, ali zapravo nije toliko komplicirano kada ga razložimo. Nuklearne elektrane igraju ključnu ulogu u...