Ljudi srednjih godina koji polovicu dnevno potrebnih kalorija unose iz ugljikohidrata – žive nekoliko godina dulje od onih koji prehranu temelje na low carb mesnoj prehrani.
Tako pokazuju rezultati dugogodišnjeg istraživanja objavljeni u časopisu Lancet.
Low carb dijete, temeljene na smanjenom unosu ugljikohidrata i povećanom unosu masti, jako su popularne, jer obećavaju gubitak kilograma i smanjenje opasnosti od razvoja nekih bolesti.
Ljudsko tijelo nesumnjivo treba ugljikohidrate kao važan izvor energije za tijelo, odličan izvor vlakana te sredstvo sprječavanja razvoja brojnih bolesti.
Treba napomenuti i da nisu svi ugljikohidrati isti. Jednostavni ugljikohidrati iz rafiniranih i procesuiranih namirnica vode do pretilosti, dijabetesa, srčanih problema ili čak i do rizika za karcinom. Ipak, ugljikohidrati konzumirani iz pravih izvora (primjerice, smeđa riža ili kruh od cjelovitih žitarica), postaju dio niskokaloričnog i balansiranog načina prehrane.
15.400 Amerikanaca je sudjelovalo u spomenutoj studiji u razdoblju od više od 25 godina.
Ustanovljeno je kako su osobe koje su oko 50-55% energije unosile ugljikohidratima – imale malo bolje izglede za dulji život, od onih kojima su te vrijednosti bile niske.
Znanstvenici su procijenili kako bi nakon pedesete godine života ljudi koji unose umjerenu količinu ugljikohidrata (oko 40%) iz zdravih izvora mogli prosječno proživjeti još 33 godine.
Tvrde i kako unos visokog udjela ugljikohidrata (oko 70%) iz riže, tjestenine, kolača, zaslađenih pića – smanjuje životni vijek, no ipak puno manje u odnosu na onu prehranu u kojoj dominira meso.
“Prehrana s malim udjelom ugljikohidrata koji se zamjenjuju proteinima ili mastima je jako popularna u zadnje vrijeme”, rekla je voditeljica studije Sara Seidelman. “No rezultati ove studije upućuju da se to povezuje s do 4 godine kraćim životnim vijekom”
“Zamjenom mesa mastima iz biljaka, poput avokada ili orašastog voća te proteina poput soje i grahorica, smanjuje rizik od preuranjene smrti”, pojasnila je Seidelman.
Autori studije vjeruju kako je učestala posljedica zapadnjačkih dijeta povećano konzumiranje životinjskih proteina i masti, koji su često povezani s upalama i starenjem organizma.
